Trgovac Karim kaže da neke obitelji čak prodaju dijelove svojeg sljedovanja da bi kupile povrće, lijekove ili druge stvari koje im trebaju. Iako za sljedovanje treba platiti oko 50 centi mjesečno, za mnoge je i to previše. Program "Nafta za hranu" pokrenut je 1995. i omogućavao je Iraku da i pod međunarodnim sankcijama izvozi naftu da bi mogao kupiti hranu.
Za dostavu hrane u Irak zadužen je Svjetski program za prehranu. Glasnogovornica Programa Antonia Paradela kaže da o programu ovisi oko 16 od 27 milijuna Iračana. Gospođa Paradela dodaje da svaki peti Iračanin živi u siromaštvu: "Ako vozite ulicama Bagdada, vidjet ćete trgovine, tržnice, hranu, restorane. Ti prizori vas mogu zavarati. Činjenica je da više od polovine Iračana živi u siromaštvu i ne može zadovoljiti svoje osnovne potrebe. Nedavna je studija pokazala da će se nakon rata 75 posto Iračana teško uspijevati prehraniti."
Iračko gospodarstvo oslabljeno je zbog ekonomskih sankcija, koje su trajale 12 godina, te zbog korupcije i vojnih avantura prethodnog režima. Stopa nezaposlenosti kreće se oko 60 posto, s obzirom da su mnogi bivši državni činovnici ostali bez posla. U međuvremenu, Vijeće sigurnosti ukinulo je sankcije, a u studenom će biti ukinut i program "Nafta za hranu".
Ipak, kako je najavljeno, distribucija hrane će se nastaviti. Detalje je pojasnio američki upravitelj za Irak Paul Bremer. "Shvaćamo da velik broj obitelji u Iraku ovisi o svojim mjesečnim sljedovanjima hrane. Odlučili smo nastaviti program pomoći u hrani. Naravno, pokušavamo naći najracionalniji način za njegovo provođenje. Nastavit ćemo ovaj program sve dok, zajedno s Upravnim vijećem, ne odlučimo što ćemo u njemu mijenjati."
Prema riječima glasnogovornika koalicije Charlesa Heatleya, izmjene u programu ovisit će o tempu oporavka iračkog gospodarstva. Kako kaže, novo iračko ministarstvo nafte osiguravat će da se prihodi od nafte koriste za kupovinu hrane, a njenu distribuciju i dalje će voditi Svjetski program za prehranu.