"Americki efekt: Kako Ameriku vide umjetnici svijeta", naslov je izlozbe otvorene u Whitney muzeju, proslog mjeseca. Cetrdesetsedam umjetnika iz 30 zemalja Evrope, Afrike, Azije, Australije, Juzne i Sjeverne Amerike izlozilo je radove napravljene u zadnjih 10-ak godina i u sirokom spektru medija – crteza, fotografija, filma, slika, skulptura, video i Internet umjetnosti, radova koji pokazuju kako njihovi autori zamisljaju, prikazuju i vide Ameriku i njeno mjesto u svijetu. Ukljuceni su i americki umjetnici koji zive izvan Amerike, a i neki koji zive unutar nje, ali svojim radovima dokumentiraju ne-americki nacin vidjenja Sjedinjenih Drzava.
Amerika - drogirana imperijalisticka supersila ili zemlja kojoj umjetnici nisu poklonili dovoljno vremena, a da bi ju razumjeli?
U muzeju Whitney kazu: Amerika ima dubokog utjecaja na svakodnevni zivot ljudi cijeloga svijeta i slika koju mnogi imaju o Sjedinjenim Drzavama gotovo je mitoloskih proporcija. Izlozba "Americki efekt" govori o nacinima na koji se americki stvarni i imaginarni utjecaji ispreplicu i stvaraju bogat izvor tema i ideja za umjetnike diljem svijeta. U vrijeme kad Amerika postaje sve svjesnija negativnih percepcija izvana, izlozba je, kazu u muzeju Whitney, narocito aktualna. Izlozeni radovi prenose niz reakcija, od bijesa i antagonizma, do naklonosti, topline i humora.
Za neke, Amerika je utjelovljenje utopijskih snova. Primjerice, video Kanadjanina Marka Lewisa – dobar zivot u juznoj Kaliforniji, u rajskim vrtovima Malibua. Miwa Yanagi, iz Japana, starije godine jedne mlade zene vidi u ludoj, brzoj voznji na motociklu preko slavnog Golden Gate mosta. Skulptura umjetnika iz Konga – Bodysa Iseka Kingeleza – model donjeg dijela Manhattana u godini 3021-oj, maketa futuristickih nebodera – vidjenje je Amerike kao zemlje mogucnosti, bogatstva, obilja. Neki su posegnuli za americkom povijescu – kipar iz Senegala, Ousmane Sow, reinterpretira americku kampanju protiv Indijanaca. Youngsuk Kang, svojim crno-bijelim fotografijama dokumentira posljedice americkih pokusa bombama na jednom juznokorejskom otoku, zadnjih 50 godina. Nekima su, pak, suvremene teme bile privlacnije – Saira Wasim, iz Pakistana, na svojim minijaturama slika celnika drzave Perveza Musharrafa i americkoga – Georgea Busha, i govori o paternalistickom odnosu Amerike prema Pakistanu. Video nekolicine kubanskih umjetnika govori o razlikama kubanskih i americkih medija u prenosenju afere malog Elijana Gonzaleza. Nijemac Bjorn Melhus svojim videom “Amerika prodaje,” ljutito, zapravo, porucuje – Amerika me svojim reklamama izludjuje. Francuz Gilles Barbier ponudio je veristicke skulpture gerijatrijskih superheroja – Supermana i slicnih, kako, slabi i onemocali i guravi sjede u TV-sobi jednog starackog doma. Kolombijski umjetnik Miguel Angel Rojas odabrao je kauboja, tog stopostotnog Amerikanca, i napravio ga od - kokinog lisca. Izlozba Americki efekt bit ce u muzeju Whitney otvorena do sredine listopada i bit ce popracena drugim programima koji ce pokusati izlozenu umjetnost staviti u sire okvire drustvenog, politickog i kulturnog konteksta.
Reagiranja posjetitelja? Neki se slazu s ostrim i nesmiljenim portretima Amerike kao imperijalisticke supersile, kao drogom preplavljene zemlje. Drugi smatraju da se umjetnici jednostavno rugaju Sjedinjenim Drzavama, da im, u svojim radovima, nisu poklonili ni dovoljno paznje ni dovoljno vremena, jedino – dovoljno nerazumijevanja.