Amerikanci s fakultetskom diplomom naviknuti su na razmjernu sigurnost uposlenja. Ako se posao i izgubi, u pravilu se pronalazi drugi. Iz Amerike su, naime, do sada, u zemlje u razvoju "selili" jedino tvornički poslovi, za koje u pravilu nije trebala visoka stručna sprema.
Danas više nije tako.
Danas svoja postrojenja ne seli jedino industrija tekstila ili elektronska industrija, već i divovi high-tech booma iz prošlog desetljeća - IBM, Microsoft, Oracle, razne konzultantske tvrtke, ali i arhitektonski biroi, telemarketeri i istraživači javnog mnijenja...
U opasnosti su - kako piše dnevnik USA Today stotine tisuća dobro plaćenih radnih mjesta - financijski analitičar, tehnički crtač, računovođa, bankovni stručnjaci raznih vrsta. Uglavnom, u opasnosti je bilo koji posao koji se, zbog kompjuterske tehnologije ili telekomunikacija, može obavljati "na daljinu".
Umjesto da u Americi za neki od ovih poslova plaća često stotinu tisuća dolara, američka tvrtka sve češće seli u inozemstvo, u zemlje Trećeg svijeta gdje je i deset puta manja plaća - za lokalne, razmjerno dobro obrazovane djelatnike - vrlo velika.
Dnevnik USA Today navodi primjer tvrtke 123jump.com iz Miamija, koja pruža financijske savjete investitorima. Tvrtka je nedavno u Indiji, Bugarskoj i Argentini zaposlila 32 financijska analitičara, koji zarađuju između 15 i 20 tisuća dolara godišnje. Direktor tvrtke 123jump.com Manish Shah kaže da bi Amerikancu morao platiti najmanje 150 tisuća dolara godišnje. Ali zašto, pita se on, kad i u Indiji i u Bugarskoj i u Argentini postoje ljudi koji vrlo dobro govore engleski, a i obrazovani su na američkim poslovnim školama. Za potrebe posla, strani uposlenici koji telefonski komuniciraju s američkim klijentima, usvajaju "američko" ime i prezime, a polaze i trening u vezi "američkog načina" obavljanja posla.
Tako se, tvrde uprave korporacija, postiže maksimalna produktivnost, jer je smanjena cijena rada, te američkim radnicima ostaju samo oni uistinu najbolje plaćeni poslovi. Očekuje se da će u sljedećih 15 godina, američke tvrtke u inozemstvo preseliti 3.3 milijuna radnih mjesta, za što će isplatiti oko 136 milijardi dolara u plaćama. Usporedbe radi, 2000. godine, američke su tvrtke stranim uposlenicima u inozemstvu na ime plaća isplatile tek 4 milijarde.
Američke sindikate brine ovaj trend, jer će seljenje u inozemstvo dobro plaćenih radnih mjesta - kako tvrde - dovesti do smanjenja životnog standarda u Sjedinjenim Državama. Pogotovo su u opasnosti najvažnije beneficije uposlenih - zdravstveno i mirovinsko osiguranje, koje jednim dijelom financiraju poslodavci.