Dnevnik International Herald Tribune objavljuje reportažu o Dunavu, jednoj od najdužih europskih rijeka koja simbolizira i prošlost, a – kaže novinar – nadajmo se i budućnost Europe. Od Crne šume, na zapadu Njemačke, pa do rumunjsko-ukrajinske granice, gdje Dunav utiče u Crno more – kroz svih svojih gotovo tri tisuće kilometara – ova rijeka razdvaja ali i ujedinjuje desetke naroda, koji – kako se čini – ponovno imaju zajedničku budućnost, u Europskoj uniji.
“No, ne treba zaboraviti tragedije iz posljednjih stotinjak godina – od dva svjetska rata, nacističkog holocausta pa do genocida počinjenog u bivšoj Jugoslaviji” – piše novinar International Herald Tribunea. Etnička su čišćenja na dunavskim obalama bila česta, jedno od njih je gotovo i zaboravljeno – progon takozvanih “dunavskih Švaba”, nakon drugog svjetskog rata iz država Istočne i Središnje Europe. Oni sretniji dokopali su se tadašnje Zapadne Njemačke, ali su mnogi stradali od osvete baš na obalama Dunava ili pak u dalekom Sibiru – piše novinar International Herald Tribunea.
Washington Post, pod naslovom "Argentina nije pala sama od sebe", piše da je Wall Street jedan od glavnih krivaca za propast gospodarstva Argentine, inače jednog od najspektakularnijih ekonomskih kolapsa u modernoj povijesti.
Gošćenje odrescima mekane i sočne argentinske govedine, skijanje na padinama pokraj jezera u Andama, izlasci u 'klubove za gospodu' u otmjenim četvrtima Buenos Airesa - sve je to, kako piše Post, očekivalo američke investivcijske bankare, brokere i druge financijaše koji su kasnih devedesetih pohodili Argentinu. Tih su dana, financijske i brokerske tvrtke s Wall Streeta hvalile Argentinu kao jednu od 'najvrućijih' ekonomija u svijetu, ubirući pritom ogromne honorare za plasiranje dionica i obveznica te zemlje.
Zemlja snova, - što je Argentina bila tada za vanjske financijere -, došla je do svog katastrofalnog kraja početkom prošle godine, kada više nije mogla otplaćivati gotovo ništa od svojih dugovanja u ukupnom iznosu od 141 milijarde dolara. Recesija, koja je nastupila, ostavila je petinu radne snage bez posla i milijune ljudi dovela do prosjačkog štapa.
Opsežna i dugotrajna istraga aktivnosti inozemnih financijaša u Argentini razotkrila je i tamnu stranu Wall Streeta, piše Washington Post. Brokeri američkog financijskog središta služili su svojim vlastitim interesima kada su, s katastrofalnim posljedicama, napuhavali euforiju oko ekonomskih izgleda Argentine. Kako piše washingtonski list, stručnjaci iz samih financijskih krugova priznaju da je takvo ponašanje bilo glavni čimbenik propasti argentinske ekonomije.