U Sjedinjene Države na studij dolaze mnogi stranci. Nakon terorističkih napada na New York i Washington, u jesen 2001. godine, izdavanje viza stranim studentima pooštreno je. Naime, otkrilo se da su neki od terorista u zemlju ušli sa studentskom vizom, ali da nakon dolaska nisu uopće studirali. Je li pooštrenje odredbi za izdavanje takvih viza dobro rješenje ili ne? Na ovo pitanje pokušava odgovoriti nekoliko američkih političara, znanstvenika i pedagoga.
Studirati u Americi san je mnogih stranaca. Ne samo što stječu diplome na kvalitetnim sveučilištima, mladi ljudi iz inozemstva upoznaju se s američkom kulturom, a i engleski jezik im postaje bolji. No, nakon terorističkih napada na Svjetski trgovinski centar i Pentagon, studentske se vize teže dobivaju, pogotovo ako su aplikanti iz islamskih zemalja. John Keeley, koji radi u washingtonskom Centru za istraživanje migracija, smatra da je to u redu. On kaže da je pooštren sistem viza dio šireg napora da se na području useljavanja u Ameriku uvede više reda.
"Najznačajnija je promjena u tome što savezna vlada sada provjerava koje ustanove sponzoriraju strane studente. U prošlosti se događalo da neke studente nisu sponzorirala sveučilišta, već razne druge ustanove, poput recimo Akademije za golf ili slično. Neke od takvih ustanova su doslovno zloupotrebljavale liberalan sistem. Za visoku naknadu sponzorirale su strance koji nikad nisu polazili nastavu, već im je bilo glavno da dođu u Ameriku i ovdje ostanu. Prema tome, sada se u takav sistem uvodi red," kaže John Keeley.
Međutim, Doris Meissner, bivša direktorica savezne Službe za useljavanje, a danas znanstvenica u Institutu za politiku useljavanja, smatra da je pogrešno to što se pooštrava izdavanje viza gotovo isključivo kada su u pitanju studenti iz islamskih zemalja.
"Posljedica toga je da u svijetu, a pogotovo na Srednjem istoku, ljudi zaključuju da Amerika drugačije tretira Arape, odnosno muslimane, od ostalih. To se doimlje kao dvostruko mjerilo, kao dvoličnost. Zbog toga, takav je postupak suprotan našim nacionalnim vrijednostima. Uz to, na taj se način neće dobiti rat protiv terorizma," kaže gospođa Meissner.
John Keeley međutim smatra da američka vlada ima pravo biti zainteresirana što na studijima radi recimo student iz Sirije koji je u Americi na doktoratu iz nuklearne fizike. Osim toga nakon što su zakoni pooštreni, sveučilišta uredno dokumentiraju da li strani studenti redovito polaze nastavu. Prije 11. rujna 2001. sveučilišta nisu bila voljna po tom pitanju surađivati sa saveznom vladom.
Bez obzira na pooštrene propise, u Americi i dalje studiraju tisuće stranaca. No, mnogi smatraju da je njihova nazočnost u američkom interesu. Evo što je o tome rekao Lee Hamilton, bivši kongresmen, a danas čelnik Instituta Woodrow Wilson u Washingtonu.
"Međunarodna obrazovna razmjena vrlo je važan nacionalni interes Sjedinjenih Država. Dolazak stranih studenata u našu zemlju vrlo je važan – na taj se način smanjuje nepovjerenje među narodima, jača razumjevanje... Amerikanci na taj način održavaju dijalog s ostatkom svijeta. Zbog toga, međunarodna obrazovna razmjena jedna je od najvažnijih poluga američke vanjske politike," smatra gospodin Hamilton.
Stranci na sveučilišnim kampusima svojim domaćinima mogu iz prve ruke objasniti posebnosti neke udaljene zenmlje, o kojoj mladi Amerikanci, vrlo vjerojatno, vrlo malo znaju – kaže Lee Hamilton. Na taj se način horizonti obostrano šire.
"Sjećam se mnogih situacija u našoj vanjskoj politici, kada je problem bio lakše rješen ako je sugovornik iz druge zemlje bio obrazovan u Americi. Taj nas je čovjek, naravno, bolje razumio. Takvi su političari, recimo, Kofi Annan, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, meksički predsjednik Vincente Fox ili pak jordanski kralj Abdulah. Radi se o političarima svjetskog formata, kakvih ima još vrlo mnogo, a studirali su u Americi," kaže naš sugovornik.
Lee Hamilton je napomenuo da propisi o izdavanju studentskih viza ne bi smjeli biti odveć složeni, a postupak predugačak. “Strani studenti predstavljaju tek dva posto od broja stranaca koji godišnje posjete Ameriku. Razmjerno je lako utvrditi rade li oni ono zbog čega su i došli – da li studiraju - ili pak rade nešto drugo, što nije u skladu s njihovim statusom stranog studenta” – rekao je Lee Hamilton.