Činjenica da čak 55 posto ispitanih hrvatskih građana smatra da bi državnom dužnosniku, kojem se ustanovi sukob interesa, trebalo doživotno zabraniti obnašanje državne funkcije, govori u kojoj mjeri su hrvatski građani osjetljivi na problem sukoba interesa kod onih kojima su povjerili ponašanje javne vlasti.
Do spomenutog podatka došao je u svojem nedavnom istraživanju na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika Hrvatski ured Transparency Internationala. Predsjednik toga Ureda Zorislav Petrović rezultate toga istraživanja predstavio je na konferenciji za novinare održanoj u Zagrebu. Prema tome istraživanju, čak 90 posto anketiranih smatra da je državni dužnosnik dužan prijaviti svu svoju imovinu na početku obavljanja javne dužnosti, jednako kao i na njezinom isteku.
Velika većina ispitanih građana, njih 88,7 posto smatra da je državni dužnosnik obavezan objaviti i imovinu članova svoje obitelji. Čak 71,4 posto ispitanih misli da dužnosnik, dok obavlja javnu vlast, ne bi smio imati druge izvore prihoda, niti od svoje privatne tvrtke, niti od dodatnog posla koji bi mogao obavljati.
Problem sukoba interesa još uvijek nije zakonski riješen u Hrvatskoj. Aktualna je vlast u više navrata na saborskim klupama imala predložene zakone o spriječavanju sukoba interesa, koje su pisali pravni stručnjaci, ali ti su prijedlozi nakon prvog saborskog čitanja zauvijek završavali u saborskim ladicama.
Prošlog je tjedna Vlada Saboru uputila konačni prijedlog Zakona o spriječavanju sukoba interesa. Taj je zakonski prijedlog kompilacija dvaju zakonskih tekstova – jednog kojeg je predložila Vlada i drugog, kojeg je predložila Hrvatska stranka prava.
Zorislav Petrović, predsjednik Transparency Internationala Hrvatske pozdravio je Vladinu odluku da Saboru makar i na kraju svog mandata uputi konačnu verziju toga zakona i izrazio nadu da će ga Sabor i izglasati na sjednici u rujnu.
Sukob privatnog i javnog interesa rašireni je problem u hrvatskoj vladajućoj eliti. Istraživanja pokazuju da više od stotine članova Vlade i saborskih zastupnika, uz obavljanje javnih funkcija, ima i većinske ili manjinske udjele u privatnim tvrtkama, te da su potencijalni nosioci sukoba interesa. Konačni zakonski prijedlog, kojeg je Vlada uputila u saborsku proceduru, predviđa jasna pravila ponašanja za državne dužnosnike, kada je u pitanju sukob interesa, kao i kazne za njihovo kršenje.
Predloženi zakon predviđa da će dužnosnici moći imati privatna poduzeća, ali će upravljačka prava, dok su na javnoj dužnosti, morati prenijeti na treće osobe. Zakon doduše ne predviđa ono što priželjkuje više od polovine ispitanih – trajnu zabranu obavljanja javne dužnosti onima koji se ogriješe o anti-koruptivna pravila, već za takve predviđa novčanu kaznu i javno objavljivanje njihovih imena.
Podaci Hrvatskog ureda Transparency Internationala, međutim, pokazuju da su građani Hrvatske u velikoj mjeri skeptični i prema učinkovitosti Zakona, kada su državni dužnosnici u pitanju. Čak 44 posto ispitanika ne vjeruje da će donošenje Zakona o spriječavanju sukoba interesa utjecati na smanjenje korupcije u Hrvatskoj.