Velik dio Europe skapava od vrućina na izuzetno visokim temperaturama, 15 do 20 stupnjeva višim od uobičajenih, a u nekim slučajevima rekordnim u posljednjih nekoliko desetljeća.
Od Portugala do Finske rastuće temperature vesele brojne europske turiste, ali zabrinjavaju poljoprivrednike, prijete požarima i problemima u opskrbi vodom i strujom.
Vrućinom su najteže pogodjeni dijelovi Francuske i sjever Italije gdje je proglašena elementarna nepogoda što podrazumijeva ograničenu upotrebu vode do prvih obilnijih kiša. Da je situacija teška, a zemaljske snage nemoćne najbolje govori podatak da su talijanski biskupi i svećenici vjernike pozvali da se mole za kišu.
Vodostaj najveće talijanske rijeke Po, iz koje se napajaju poljoprivredna područja, pao je ispod sedam i pol metara i na najnižoj je razini u posljednjih 100 godina. Ovisni o rijeci talijanski farmeri upozoravaju da će zbog suše poljoprivredni prinosi biti smanjeni za više od deset posto te procjenjujući štete na više od 4 milijuna eura.
Štete od suše procjenjuju i poljoprivrednici u Slovačkoj, Madjarskoj i Austriji. Austrijski farmeri strahuju da bi prinosi žitarica ove godine mogli
biti upola manji. Zbog visokih temperatura Švicarci su, po prvi put u više od 25 godina, svoje krave iz okolice Zuericha i Schaffhausena morali preselititi na planinske pašnjake. U hladije vode sele se i ribe koje se u zagrijanim švicarskim jezerima bore za kisik. Najveće temperature u posljednjih 200 godina švicarske vlasti krive i za otapanje dijelova planinskih ledenjaka i urušavanje kamenja koje ugrožava turiste.
U Njemačkoj je danas izmjereno 39 celzijusa, ali veći problem od rekordnih temperatura predstavlja suša kakvu Njemačka ne pamti od 1947. Kiše nema, vodostaj Rajne najniži je u posljednjih pet godina, a zbog opasnosti od nasukavanja brodova na dijelovima Dunava zastavljen je promet. Jedne njemačke novine upozoravaju da bi okolica Berlina, zbog globalnog zatopljenja, u narednih nekoliko desetljeća mogla postati pustinja."U dijelovima Brandenburga već je kao u stepama", piše Frankfurter Allgemeine Zeitung.
U većini europskih gradova osvježenje se traži u fontanama iz kojih kupače tjera policija, jer su mnoge fontane povijesni spomenici. Djeci je dopušteno da uživaju u fontanama ispred europskog parlametna u Bruxellesu i na londonskom Trafalgar squareu gdje se temperatura ne spušta ispod 30 stupnjeva.
O nesnosnim vrućinama i u ljeti inače prohladnoj Engleskoj svjedoči i ponuda gradonačelnika Londona koji je obećao nagradu od 245 tisuća dolara onom tko izmisli klimatizacijski sustav za londonsku podzemnu željeznicu!
Australskih 36 stupnjeva dostigla je temperatura u Parizu gdje su vozači, zbog velikog zagadjenja zraka, zamoljeni da ne voze više od 20 km na sat. Vrućine nisu zaobišle ni sjevernu Europu gdje je prosječna srpanjska temperatura 19 stupnjeva.
U glavnom gradu Norveške Oslu je sredinom tjedna izmjereno 27 stupnjeva, a još topliji bio je finski grad Utti gdje se živa u termometru u jednom trenutku popela na 29.8 stupnjeva celzijusa. Jedina europska metropola koja se ne žali na vrućine je Reykjavik s osvježavajućih 14 celzijusa i oblačnim vremenom.