Nastanak i razvitak legendarne njujorške ulice Wall Street tema je nove knjige ekonomista Howarda Watchela naslovljene “Street of Dreams – Boulevard of Broken Hearts”. Autor kaže da su rat i skandal oblikovali Wall Street u globalni simbol bogatstva i moći.
220 godina povijesti Wall Streeta obilježeno je uspjesima i propastima te stalnom potragom za bogatstvom. Gospodin Wachtel kaže da su se od nastanka Wall Streeta, krajem 18. stoljeća, protagonisti promijenili, ali su scenariji ostali isti. Svega se nekoliko ljudi bogati dok mase – potaknute snom o velikom bogatstvu – osiguravaju velik dio novca za investicije no prekasno da bi se i sami obogatili. Sve je počelo – tvrdi autor – s dugom nastalim na kraju američke revolucije.
"Aleksandar Hamilton, prvi guverner Središnje banke, trebao se rješiti ratnog duga od oko 60 milijuna dolara. Stoga je stvorio program u kojem je on preuzeo dug saveznih država na način da su individualni brokeri s Wall Streeta, koji su se bavili prodajom krzna i robova, otkupljivali dužničke obveznice diljem zemlje po cijeni od 25 centi za dolar duga. Kasnije im je Hamilton isplatio razliku tako da su oni ostvarili ogromnu zaradu i - tako je nastao Wall Street. "
Howard Watchel koji predaje ekonomiju na sveučilištu American u Washingtonu kaže da su navedeni brokeri bili prvi stvarni upućenićki trgovci dionicama jer su temeljili svoja ulaganja na informacijama do kojih su došli privatnim, povjerljivim kanalima. To je dovelo do poziva federalnoj vladi da uvede rigoroznije zakone kojima bi se reguliralo poslovanje na Wall Streetu. No, kako kaže gospodin Wachtel, svaki put kad izbije neki skandal, Wall Street uspijeva uvjeriti tržišta i političare da može sam sebe kontrolirati.
"Skupina od 24 osobe okupila se 1790. godine i stvorila prvi zakon koji je regulirao kupovinu dionica. Oni su to učinili zato što je parlament savezne države New York razmatrao mogućnost zabrane svake kupovine dionica, vrijednosnica i slično. Kao odgovor na to, pripremili su ovaj sporazum u kojem su ustvrdili da će posati samo-regulirajuća, privatna organizacija te da će tražiti časno ponašanje i povjerenje u poslovanju s vanjskim svijetom."
Takvo je stanje trajalo do 1934. godine kada je donesen novi zakon. No, čak i danas Wall Street tvrdi da je dovoljno odgovoran da može sam sobom upravljati. Na primjer, kad je nedavno došlo do velikih skandala s tvrtkama poput Enrona, WorldComa ili Tyco-a, revizorski sektor je tvrdio da može sam sebe bolje nadzirati negoli da to čini američka vlada. Gospodin Wachtel napominje da je krug ljubavi i mržnje s Wall Streetom stalan te da ga gotovo ništa ne može prekinuti. U svojoj knjizi Howard Wachtel ističe hipotezu da je potrebno neko neovisnije i agresivnije tijelo savezne vlade kako bi zaštitilo pojedinačne ulagače od prepredenih poteza Wall Streeta.