Hrvatska i Sjedinjene Države imaju razvijenu znanstvenu suradnju čija godišnja vrijednost iznosi gotovo milijun dolara. Planiranje suradnje u sljedećoj godini dana bilo je jedno od pitanja o kojima je jučer u američkom Državnom tajništvu raspravljao Hrvatsko-američki odbor za znanost i tehnologiju.
Tročlano hrvatsko izaslanstvo i gospođa Švob-Đokić imat će tijekom ovog tjedna niz sastanaka koji imaju za cilj promjenu oblika znanstvene suradnje između Hrvatske i Sjedinjenih Država.
"Druga svrha je da razmotrimo kako više decentralizirati suradnju na različite agencije. S američke strane to je jedan normalan tip suradnje. S naše strane, međutim, ona je bila prilično centralizirana i još uvijek jeste i odvija se preko Ministarstva za znanost i tehnologiju. Budući da će i kod nas biti nekih reformskih promjena voljeli bismo vidjeti na koji način možemo planirati, programirati suradnju u budućnosti i to je razlog zašto posjećujemo dosta veliki broj mogućih suradnika, odnosno američkih agencija koje vode svoje projekte za čija područja rada bi Hrvatska mogla biti zainteresirana."
Gospođa Švob-Đokić kaže da se uglavnom radi o istraživačkim projektima jer se akademska razmjena uglavnom obavlja preko Fulbraithovog programa. Hrvatska i Sjedinjene Države zajedno vode deset istraživačkih projekata. Što se tiče akademske razmjene, iz Hrvatske će u Sjedinjene Države ove godine doći osam profesora dok će u suprotnom smjeru otputovati deset Amerikanaca.
"To je relativno neuobičajena situacija za nas. Imamo više istraživanja – što nas veseli – nego što imamo razmjene profesora. Naravno, to su stvari koje valja promatrati paralelno. Bilo bi dobro kad bismo imali veću razmjenu profesora, konzultanata i slično, a možda će i to doći s vremenom."
Gospođa Švob-Đokić zadovoljna je stupnjem hrvatsko-američke znanstvene suradnje.
"Ta je suradnja bitna za Hrvatsku i u svakom je pogledu važna i radi znanstvenog razvoja, i radi komunikacije te budućnosti pristupa novim tehnologijama, novim znanjima i slično."
Hrvatska je za Amerikance mali partner, napominje pomoćnica ministra znanosti i tehnologije, ali dodaje da su hrvatski prijedlozi odlično primljeni. Naime, američka Nacionalna zaklada za znanost prosječno prihvaća 30 posto predloženih projekata, a u slučaju Hrvatske taj broj iznosi 50 posto.