Linkovi

Njujorški kućni ljubimci - nekad i sad (17/7/02) - 2003-07-16


Turistima koje put nanese u New York vrijedi reći da su oni isti ljudi koji im u prolazu, na ulicama izgledaju neljubazno, namrgođeno i u žurbi, u svojim privatnim životima, barem u jednom segmentu, skloni često pokazati potpuno drugo lice – oni su, naime, vlasnici kućnih ljubimaca! Najčešće to znači da se namrgođena lica otapaju dok tepaju svojim ljubimcima više nego djeci i nije ih stid to činiti i na očigled čitavog svijeta. A, kako izgleda, to ne čine tek odnedavno, nego već pokoje stoljeće. Tako barem pokazuje ovih dana otvorena izložba njujorškog Povijesnog društva, naslovljena "Metropola asfalta i društvena povijest urbanih životinjskih družbenika".

Asfaltna džungla najvećeg američkog grada dom je milijunu i pol pasa i gotovo dva milijuna mačaka – toliko ih je legalno registrirano. Za pretpostaviti je da ih ima još ponešto neregistriranih. Mnogi od njih se mogu smatrati ljubimcima vrlo dobrog imovnog stanja koji, recimo, imaju vlastite akupunkturiste, koji dolaze u kućnu posjetu, imaju šofere koji ih razvažaju po gradu, imaju čak i vlastite dadilje i guvernante. I to se sve može vidjeti na novootvorenoj izložbi kroz više od 200 slika, fotografija, skulptura i predmeta vezanih uz njujorške kućne ljubimce.

Među izlošcima je i velik broj antropomorfnih predmeta, poput sunčanih naočala za pse i kavijara za mačke, koji potječu iz vrlo otmjenih i skupih butika, namijenjenih onim kućnim ljubimcima koji imaju i vlastite šofere. Jedan takav butik, - "Karens for People + Pets", na Upper East Sideu -, izvor je najvećeg broja povijesnih i suvremenih antropomorfnih izložaka na izložbi Povijesnog društva. Tu su jaknice za pse od pravog krzna, - iz nekih ranijih vremena! -, te od umjetnog krzna, kakve se sada prodaju po 150 dolara. Za nošenje majušnih ljubimaca postoje posebne torbe, od kojih su one najelegantnije u svom ranijem životu krasile nekog krokodila, a sada se prodaju za 4 do 5 tisuća dolara. Izložba o povijesti kućnih ljubimaca u njujorškoj asfaltnoj džungli, međutim, pokazuje i svoju drugu stranu. Deseci fotografija iz 19. stoljeća pokazuju "dog killers", predšasnike šintera, koji su na ulicama velikim batinama ubijali pse i mačke lutalice. Upravo je javno zlostavljanje nekoliko stotina tisuća gradskih konja potaklo osnivanje prvog društva za zaštitu životinja, 1866. godine. Potpisnici tadašnje Povelje o sprečavanju okrutnosti prema životinjama uključuju većinu najuglednijih imena iz javnog života tadašnjeg New Yorka i čitavih Sjedinjenih Država.

XS
SM
MD
LG