CIA je nedavno Njemačkoj predala osljetljivu arhivu s imenima tisuća bivših špijuna istočnonjemačke tajne službe Stasi. Dosje Ružino drvo - Rosenholz u Njemačkoj je uzbudio duhove iako zbog zastare većina otkrića neće imati sudski epilog. Medjutim, dosje bi mogao ozbiljno ugroziti reputaciju do sada nepoznatih bivših špijuna na visokim političkim pozicijama.
Tisuće bivših agenata istočnonjemačke tajne policije Stasi koji su za vrijeme Hladnog rata špijunirali Zapad mogli bi biti raskrinkani nakon što je CIA Njemačkoj u cijelosti vratila obavještajne dokumente koji skrivaju njihov identitet. Potencijalno štetna otkrića odnose se na više od 50 tisuća osoba koje su radile za Stasi. Njihov identitet, kodna imena, pojedinosti o operacijama, informacije o tome tko je što i u kojima državama radio za Stasi i koliko je za to bio plaćen nalaze se u obavještajnom dosjeu Rosenholz kojeg je CIA, nakon pada Berlinskog zida, prokrijumčarila iz Istočne Njemačke.
Njemačka vlada je početkom mjeseca potvrdila da je Washington vratio čitav dosje iskopiran na 381-om kompakt discu. Vlada je s dosjea skinula oznaku tajnosti čime je omogućeno da imena špijuna budu objavljena što će se dogoditi na jesen, nakon što visoko osjetljiv materijal istraži državni ured za obradu dosjea bivše komunističke tajne službe. Rosenholz će arhivistima dati novi uvid u mreže Stasija na zapadu.
Helmut Müller-Enbergs iz vladina Ureda za obradu Stasijevih dosjea kazao je da će kao glavna karika izmedju informacija, imena i šifri Rosenholz po prvi omogućiti i zatvaranje cijelog špijunskog kruga od izvora do krajnjih korisnika, politbiroa, privrede i vojske. Rosenholz krije imena oko 200 tisuća istočnih i zapadnih Nijemaca koju su ili bili Stasijeve mete ili su za njih od 50-ih radili kao špijuni i informatori.
Od tog broja četvrtina su zaista bili špijuni i suradnici, a imena ostalih u dosjeu su se našla jer je Stasi registrirao i imena članova obitelji prijatelja i kolega kako meta tako i svojih informatora. Od 1950 do 1989, kada se raspao komunistički režim u Istočnoj Njemačkoj za Stasi je radilo oko 12 tisuća zapadnih i 40 tisuća istočnih Nijemaca. I jedni i drugi špijunirali su za novac ili iz osobnih uvjerenja, a njihov - do sad - nepoznat identitet otkrit će se uskoro i osim sa znastvenog bit će zanimljiv i s političkog gledišta.
Njemački obavještajni eksperti upozoravaju da bi Rosenholz mogao ozbiljno osramotiti odredjen broj političkih dužnosnika, zastupnika u parlamentu i ostalih javnih djelatnika koji su nekoć radili za Stasi. Voditeljica vladina Ureda za obradu dosjea Marianne Birhtler kazala je da, informacije iz Rosenholza moraju biti usporedjene s postojećom Stasijevom dokumentacijom prije nego se budu koristile kao pouzdan izvor.
Verifikacijski proces, rekla je, trajat će mjesecima. Njemački mediji spekuliraju da Rosenholz krije imena nekih od članova parlamenta od kojih je dio u prošlosti bio optuživan za špijunažu, ali niti jedna od optužbi nije bila dokazana. Državni tužitelji koji su ranije imali ograničen pristup dosjeima prije dvije godine su otkrili da je oko 60 Stasijevih agenata radilo ili još radi za vladajuću i najveću opozicijsku stranku, Socijalne i Kršćanske demokrate. Ako se u Rosehnolz dosjeima i nalaze imena političara neće im biti sudjeno obzirom da je za te slučajeva nastupila zastara, a Njemačka je s 280 donijetih presuda završila kazneni progon Stasijevih špijuna.
Bez obzira na zastaru otkrivanje identiteta bivših špijuna koji su završili u parlamentu i javnim službama moglo bi biti pogubno za njihov ugled, a nakon što po prvi put izvještaji o Stasijevim špijunima u Zapadnoj Njemačkoj budu dostupni javnosti, mnogi od njih mogli bi biti prisiljeni na ostavke. Nagovjestaj vruće političke jeseni voditeljica Stasijeve arhive otklonila je izjavom da ne treba očekivati senzacionalna otkrića. Birhler je kazala da će Rosenholz dosjei biti korišteni kako bi se provjerili zastupnici u parlametnu i ostali javni službenici uključujući i zaposlenike u njenom uredu ako bude potrebno.
Naglasila je da glavna zadaća Ureda za obradu Stasijevih dosjea nije senzacionalizam za medijske potrebe već razjašnjenje funkcioniranja komunističke diktature koja je špijunirala ili nadgledala gotovo dva i pol milijuna ljudi. Prvi Stasijevi dosjei, otvoreni 1990, otkrili su drakonske metode koje je istočnonjemačka tajna policija koristila u prisiljavanju običnih gradjana da za nju špijuniraju susjede i prijatelje.
Stasi je nakon pada Berlinskog zida uništio značajan dio svoje dokumentacije, a tada se u još uvijek misterioznoj operaciji nazvanoj Rosenholz Stasijevih dosjea koji su se odnosili na inozemnu špijunazu dokopala CIA. Prema nepotvrdjenim informacijama CIA je bivšem agentu KGB platila 1,5 milijun dolara za mikrofilm s kopijama dosjea kojeg su od tada Amerikanci uporno odbijali vratiti Nijemcima, pretpostavlja se da bi zaštitili dvostruke agente. Rosenholz je konačno u Njemačkoj, čiji se mediji slažu u ocjeni da je, bez obzira što posljedice njegovih otkrića neće biti spektakularnih razmjera, najvažnija pouka koju će izvući društvo opterećeno teretom istočnonjemačke špijunaže.