Treba odmah djelovati kako bi se spriječila epidemija AIDS-a u jugoistočnoj Europi – glavni je zaključak danas objavljene studije Svjetske banke. Istraživanje je provedeno u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj, a iste će studije biti provedene i u ostalim zemljama regije – priopćeno je na tiskovnoj konferenciji u sjedištu Svjetske banke u Washingtonu.
Regija Europe i Središnje Azije suočena je s najbržim širenjem epidemije HIV-a i AIDS-a u svijetu. Procjenjuje se da je u 2002. godini bilo 250 tisuća novih slučajeva zaraze, čime je broj oboljelih od HIV-a i AIDS-a u toj regiji porastao na milijun i 200 tisuća. Takvo galopirajuće širenje, istina, nije podjednako zahvatilo cijelo područje, ali je zabrinjavajuće u jugoistočnoj Europi – upozoreno je na tiskovnoj konferenciji na kojoj je predstavljena studija koji je Svjetska banka provela u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj.
Koliko je realna opasnost da zaraza HIV-a i AIDS-a u te tri zemlje dostigne razmjere epidemije, ili je, možda, do epidemije već došlo? – upitali smo autore studije.
"Ovo jest epidemija, ukoliko epidemiju definiramo kao stanje u kojem se registrira više slučajeva zaraze no što se u prosjeku očekuje. Dakle, radi se o epidemiji i nema nikakvih sumnji u to da smo sučeljeni s problemom. U studiji smo bili oprezni, da ne bi donosili zaključke koji bi izlazili iz okvira prikupljenih podataka. Zbog toga i naglašavamo da su podaci indikativni, a ne definitivni i konačni" - tvrdi jedan od trojice autora studije, Olusoji Adey – glavni stručnjak za zdravstvo u odjelu Svjetske banke za Europu i Srednju Aziju.
Koautor istraživanja Thomas Novotny je dodao da je epidemija HIV-a i AIDS-a u tri ispitivane zemlje u “početnoj fazi”, dok je u dugim zemljama – poput Rusije – već došlo do “eksplozije epidemije”. Rekao da je epidemija već zahvatila jugoistočnu Europu.
Čak i u tri ispitivane zemlje jugoistočne Europe razina zaraze je vrlo različita. Tako je u Rumunjskoj zabilježeno više od 12 i pol tisuća slučajeva zaraze HIV-om i AIDS-om, dok je u Hrvatskoj prijavljen 341 slučaj, s godišnjim porastom između 25 do 35 novih slučajeva. Prema ocjeni stručnjaka Svjetske banke Dominica Haazena taj broj nije veliki, ali je stupanj rasta od 10 posto problematičan: “Informiranje javnosti o HIV-u i AIDS-u je uglavnom minimalno, a postoji i manjak epidemioloških resursa na terenu. Dok je u Zagrebu vrlo dobro stanje, izvan glavnog grada postoji potreba za dodatnim resursima. Za potrebe suzbijanja zaraze bit će potrošeno 3 milijuna i 300 tisuća dolara.”
U izvještaju Svjetske banke se ocjenjuje da je u Hrvatskoj prilično dobar nadzor nad pozitivnim slučajevima zaraženih HIV-om, a slučajevi zaraze prevladavaju među intravenoznim ovisnicima o drogi. U posljednjih deset godina – navodi se u studiji – povećana je uporaba droga i to posebno među mladima. Uz to, prostitucija povezana s turizmom i veliki broj pomoraca koji putuju iz hrvatskih obalnih područja i vraćaju se u njih omogućuju širenje seksualno prenosivih bolesti, uključujući i HIV – navodi se u dijelu studije Svjetske banke koji se odnosi na Hrvatrsku.