Linkovi

Bush o ropstvu u SAD (10/7/03) - 2003-07-10


Zlo robovlasništva bilo je tema prvog govora predsjednika Busha koji je održao tijekom turneje po pet afričkih zemalja. Na otoku Goree u Senegalu, gospodin Bush je obišao kuću koja je prije više stoljeća služila za držanje afričkih robova prije nego su bili upućeni u Ameriku. “Ovdje su”, rekao je on, “bile ukradeni sloboda i život. Ljudska bića su ovdje isporučivana, sortirana i vagana te označavana kao roba. Potom su ih tovarili kao teret na put bez povratka. Jedna od najvećih migracija u povijesti takodjer je predstavljala jedan od najvećih zločina u povijesti. Tijekom 250 godina, zatočeni ljudi su izdržavali napad na svoju kulturu i svoje dostojanstvo. Republika utemeljena na jednakosti za sve postala je zatvor za milijune".

Medjutim, generacije opresije crnaca u Americi nisu mogle skršiti porobljeni ljudski duh – ili njihovu nadu za slobodom. “Prema planu koji je poznavao samo Svevišnji, oteti sinovi i kćeri Afrike pomogli su u budjenju američke savjesti. Ti isti ljudi koji su prodani u roblje pomogli su u oslobađnju Amerike. Put moje zemlje prema pravdi nije bio lak, i nije još završen. No, bez obzira na to koliko taj put potrajao, naše odredište je zadano – sloboda i pravda za sve".

Trinaesti amandman na američki Ustav, kojim je ukinuto robovlasništvo u Sjedinjenim Državama, ratificiran je 1865. godine nakon krvavog građanskog rata. Uslijedile su još godine diskriminacije crnaca, ali, kako je to rekao predsjednik Bush, Amerikanci su naučili da sloboda nije vlasništvo samo jedne rase – ili samo jedne države. “Ova vjera u prirodno pravo čovjeka, ovo uvjerenje da pravda treba stići do svakog kutka u kojem sunce sije, vodi Ameriku u svijet. Snagom i resursima koji su nam dati, Sjedinjene Države žele donijeti mir tamo gdje se vodi rat, nadu gdje postoji patnja, te slobodu gdje vlada tiranija".

Unatoč bolne robovlasničke povijesti, Sjedinjene Države i afričke zemlje suradjuju kako bi se zaustavilo širenje AIDS-a i rata, te kako bi se potaknulo političke i ekonomske reforme.

XS
SM
MD
LG