Sjedinjene su Države jučer proslavile svoj glavni nacionalni blagdan, Dan neovisnosti. Tog dana, 1776. godine, 13 britanskih kolonija uz obalu Atlantskog oceana proglasilo je neovisnost. Među “očevima utemeljiteljima”, kako Amerikanci zovu osnivače svoje nacije, bio je i Benjamin Franklin. Osim što je bio neumorni politički aktivist, Franklin je bio i diplomat, i znanstvenik, i izumitelj, i izdavač, i pisac... Nedavno je objavljena nova biografija tog znamenitog Amerikanca, koju je napisao novinar Walter Isaacson, bivši prvi čovjek CNN-a i časopisa Time.
Upitan što ga je navelo da se odluči baš za Benjamina Franklina, Walter Isaacson dogovara: "Ben Franklin je najomiljeniji, najzanimljiviji i najfascinantniji od svih utemeljitelja naše nacije. On je posjedovao najbolji instinkt za demokraciju. Prije revolucije, bio je trgovac, jedini među utemeljiteljima Sjedinjenih Država. Nije bio elitist, vjerovao je da je temelj demokracije osjećaj poštovanja koji bi vlast trebala imati prema svakom svom građaninu."
U knjizi “Benjamin Franklin - jedan američki život”, Walter Isaacson opisuje Benjamina Franklina kao praktičkog čovjeka, nikako kao “dubokog intelektualca”. "Mislim da je on bio prvenstveno znanstvenik - u ono vrijeme, u ovoj zemlji, vjerojatno najveći. Konačno, Ben Franklin je izumio gromobran, bifokalne leće, novi tip peći za domaćinstva, koja se i danas naziva “Franklinova peć”. Svi njegovi patenti bili su vrlo praktične stvari. Zanimala ga je praktična strana znanosti, uvijek je želio znati kako se nešto može iskoristiti u svakodnevnom životu. U politici je bio sličan – nekad je bio konzervativan, nekad liberalan, ali ga je uvijek najviše zanimalo najpraktičnije rješenje."
Karakteristično je za Benjamina Franklina i to da je nekoliko puta u životu, u profesionalnom smislu, počinjao od početka. Bio je trgovac, posjedovao je vlastitu izdavačku tvrtku, politički aktivist, pisac, izumitelj. Povijest ga pamti prije svega kao autora Deklaracije o neovisnosti, koja je objavljena početkom srpnja 1776. godine. Nakon toga, odlazi u Francusku, gdje je veleposlanik novostvorene države.
"Pošlo mu je za rukom da nagovori Francuze da zauzmu američku stranu, u ratu protiv Britanije. Znao je iskoristiti ravnotežu među tadašnjim velikim silama, Britanijom, Španjolskom i Nizozemskom. Međutim više od toga, u svojoj borbi za francusku naklonost, apelirao je na političke ideale te zemlje. Rekao im je – ‘borimo se za iste vrijednosti kao i vi, slobodu, jednakost, pravdu.’"
Benjamin Franklin je također idejni tvorac dvodomne strukture američko zakonodavnog tijela. “Neki su na početku željeli da se poredak temelji isključivo na izravnoj demokraciji. Drugi su se zauzimali da savezne države budu glavne jedinke sustava. Ben Franklin je, da bi pomirio ta dva zahtjeva, predložio osnivanje Zastupničkog doma, kojeg biraju izravno građani, i Senata koji je bio izraz važnosti saveznih država” – objašnjava Walter Isaacson.
On inače kaže da bi se Ben Franklin vro dobro snašao u 21. stoljeću. “Zbog razmjerno slabe ekonomije, danas su vraćaju vrijednosti poput štedljivosti, marljivosti, požrtvovnosti. Vrijednosti američke srednje klase, vrijednosti Benjamina Franklina.” "Kad bi Ben Franklin kojim čudom došao u naš svijet, zanimao bi ga vaš PDA uređaj, ili vaš mobitel, pitao bi vas kako vam ide biznis, zanimale bi ga sve nove stvari.. Bio je vrlo poduzetan čovjek, volio je tehnologiju, informacije" - kaže Walter Isaacson, autor najnovije biografije Benjamina Franklina, jednog od utemeljitelja Sjedinjenih Država.
Knjigu “Benjamin Franklin - jedan američki život” objavila je izdavačka kuća Simon and Schuster.