Dnevnik Washington Times piše o tome kako će krajem mjeseca u Irak početi stizati veće vojne postrojbe američkih saveznika, koje će djelomično zamijeniti američke snage. Jednu diviziju će predvoditi časnici iz Britanije, drugu Poljaci, a još se pregovara o mogućem dolasku divizije koju bi predvodile indijske postrojbe – piše Washinton Times, pozivajući se na visoke čelnike Pentagona.
Dolazak stranih jedinica protegnut će se do kraja rujna, a očekuju se vojnici iz barem pet do šest zemalja, rekao je zapovjednik združenog stožera general Richard Myers. U Kongresu je spomenuto da su – uz Britaniju i Poljsku – u Irak spremni otići i vojnici iz Španjolske, Italije, Nizozemske, Slovačke, Danske, Ukrajine i Mađarske.
Dnevnik International Herald Tribune objavljuje reportažu iz Jeruzalema, u kojem se najnoviji mirovni napori promatraju s dosta podozrenja i pesimizma. “Svjesna sam da ljudi koji žive daleko od Srednjeg istoka misle da bi Izraelci i Palestinci jednostavno trebali sjesti za stol i dogovoriti mir. No, ako živite ovdje, ne možete pobjeći od istine koja glasi – ovdje mira neće biti” – kaže jedna Izraelka, koja živi na jednoj od najprometnijih arterija Jeruzalema, Ulici Jaffa.
Prema istraživanju njemačke Zaklade Konrad Adenauer, 61 posto Izraelaca i 56 posto Palestinaca podržava američku mirovnu inicijativu. Međutim, tek 40 posto ispitanika, iz oba naroda smatra da će ovaj najnoviji mirovni pokušaj dovesti do političkog rješenja sukoba. International Herald Tribune navodi i riječi jednog od čelnika političkog pokreta izraelskih naseljenika na Zapadnoj obali: “Naša će država možda nešto ovom inicijativom politički i dobiti. Međutim, mi koji živimo na Zapadnoj obali i u Gazi, mi ćemo platiti vrlo visoku cijenu.”
Dnevnik New York Times osvrće se na situaciju u Njemačkoj gdje jača – kako se navodi – svenarodni otpor reformi "države blagostanja", koja je posljednjih pedeset godina Nijemcima omogućila prilično lagodan život. Vlada želi ograničiti velikodušne socijalne beneficije, jer za njih više nema novca. "Jesu li se Nijemci ulijenili?” – pita se autor članka Richard Bernstein. On navodi statističke podatke koje je nedavno iznio njemački ministar ekonomije:
Nijemci rade manje i od Britanaca, a i od Francuza, o Amerikancima da se i ne govori. Godišnji odmor traje šest tjedana, državnih je blagdana 12, a u mirovinu je normalno otići prije 60. godine. “Naravno, Nijemci nisu ljenčine” – piše Richard Bernstein. Međutim, ideja da svako ima pravo na izdašni godišnji odmor u Njemačkoj – za razliku od Amerike – ima politički naboj. “Pravo na dugi godišnji odmor, u zemlji s vrlo naglašenim osjećajem klasne pripadnosti poput Njemačke, smatra se rezultatom pobjede radnika nad poslodavcima” – piše New York Times.