Danas za oko tridesetak zemalja, među kojima je i Hrvatska, ističe rok za potpisivanje sporazuma o članku 98., prema kojem se američkim građanima, prvenstveno vojnicima, jamči pravni imunitet pred novoosnovanim Međunarodnim kaznenim sudom. Zemljama koje ne potpišu ovaj bilateralni sporazum sa Sjedinjenim Državama prijeti prekid primanja američke vojne pomoći.
Dužnosnici Državnog tajništva kažu da je sporazum potpisalo više od 50 zemalja, dok ih tridesetak to nije učinilo, i njima s današnjim danom prijeti zamrzavanje vojne pomoći.
Američki zakon, usvojen prošle godine, od Bijele kuće traži da prestane vojno pomagati zemlje koje su pristupile Međunarodnom kaznenom sudu, a do prvog srpnja ne potpišu sporazum o pravnom imunitetu američkih građana koji se nalaze na njihovom teritoriju.
Američka je vlada naime zabrinuta da bi američki državljani - prvenstveno vojnici koji služe u inozemstvu - mogli biti žrtve politički motiviranih sudskih progona od strane Međunarodnog kaznenog suda, koji je nadležan za slučajeve genocida i ratnih zločina.
Amerika nije potpisnica međunarodnog sporazuma o osnivanju tog suda.
Nakon diplomatske akcije širokih razmjera, Državno je tajništvo jučer objavilo popis od 44 zemlje koje su s Amerikom potpisale bilateralni sporazum o izuzeću američkih građana od nadležnosti međunarodnog suda. Sporazum je potpisalo još sedam zemalja koje međutim nisu željele da se njihovo ime objavljuje.
Za zemlje koje nisu potpisale sporazum, američki zakon predviđa obustavljanje zajmova za nabavu vojne opreme, uvježbavanje njihovih postrojbi te nabavu opreme iz američkih vojnih viškova.
Od potpisivanja sporazuma bile su izuzete članice NATO saveza – od kojih većina podržava Međunarodni kazneni sud – te drugi ključni američki saveznici, zemlje poput Izraela, Egipta, Australije i Japana.
Predsjednik George Bush može od potpisivanja sporazuma izuzeti i druge zemlje – u skladu s nacionalnim interesima u konkretnom slučaju.
Kakav će biti učinak ovog zakona na zemlje koje nisu potpisale sporazum? Glasnogovornik Državnog tajništva Richard Boucher priznao je da početni učinak ovog zakona neće biti velik. Međutim, ovo pitanje administracija predsjednika Busha shvaća vrlo ozbiljno.
"Trenutni, praktični učinak na programe suradnje koji su u tijeku bit će minimalan. Međutim, svima treba biti jasno da će pitanje zaštite naših građana i vojnika - od mogućeg progona od strane Međunarodnog kaznenog suda – biti vrlo značajno pitanje, u odnosima sa svim zemljama. Želimo ohrabriti zemlje koje još nisu potpsiale sporazum, da ga potpišu. Naša veleposlanstva i naši stručnjaci spremni su surađivati sa zainteresiranim vladama, kako bi se sporazum po brzom postupku zaključio" - rekao je glasnogovornik Državnog tajništva Richard Boucher.
Niz američkih vojnih saveznika smatra da je zabrinutost Washingtona preuveličana. Organizacije koje štite ljudska prava tvrde da bilateralni sporazumi o izuzeću američkih građana ugrožavaju temeljno načelo međunarodnog poretka – da nitko ne može imati imunitet kada su u pitanju ratni zločini.
Američka vlada međutim tvrdi da je njezin zahtjev u skladu s članom 98. sporazuma o osnivanju Međunarodnog kaznenog suda.