U ljeto 1889. godine, dok je boravio u malom francuskom selu Saint-Remy, Vincent van Gogh je, između ostalog, naslikao dvije slike u kojima Mjesec ima glavno mjesto - "Izlazak Mjeseca" i, još spektakularnija, "Zvjezdana noć". Kako tvrde znanstvenici, ovog ljeta taj će ogromni blistavi Mjesec ponovno biti vidljiv jednako kao što je bio očima slikara prije 114 godina.
Ekipa astronoma s državnog sveučilišta Teksasa, na čelu s Donaldom Olsonom, koristila je topografske karte, zračne snimke, trogonometriju, meteorološke zapise, kao i Van Goghova pisma, te ih udružila s astronomskim kalkulacijama kako bi odgovorila na zagonetku koja je dugo mučila povjesničare umjetnosti: kada je stvarno Van Gogh vidio taj Mjesec?
Odgovor: u 21 sat i 8 minuta po lokalnom vremenu, 13. srpnja 1889. godine.
Čitav proces istraživanja tog datuma i doba dana opisan je u članku objavljenom u srpanjskom izdanju časopisa "Sky & Telescope". Tako saznajemo da je ekipa znanstvenika provela neko vrijeme u Provenci, tražeći zemljopisne značajke vidljive na dvjema slikama Van Gogha. Zaista su i našli stijenu, koja se vidi kao pozadina iza koje se izdiže Mjesec, - žut gotovo kao Sunce -, na jednoj od slika, i proveli potrebna mjerenja. Uz pomoć opisa iz Van Goghovih pisama, kao i bilježenja astronomskog kluba iz obližnjeg Arlesa, došli su do točnog datuma kada je Mjesec izgledao "debeo i sočan poput svježe naranđe, podignute prema svjetlucavom nebu."
No, slijedi i drugi dio znanstvenog rada astronoma iz Teksasa. Zahvaljujući kozmičkom sinkronitetu, kalendarski datumi Mjesečevih mijena ove su godine, - točno na 150. obljetnicu Van Goghova rođenja -, gotovo istovjetni kakvi su bili 1889. I, zato, 13. srpnja, današnji će ljubitelji noćnog neba moći vidjeti izdizanje gotovo punog Mjeseca na jugoistočnom obzoru, "baš kao što je to, na isti dan, prije 114 godina, gledao Van Gogh" - piše u članku u časopisu "Sky & Telescope".