Linkovi

SARS u svjetlu povijesne studije o epidemiji kuge u San Franciscu (22/6/03) - 2003-06-21


U današnjem mobilnom svijetu zarazne se bolesti vrlo lako i brzo šire s jednog kraja zemaljske kugle na drugi. S obzirom na aktualnost epidemije SARSA, nameće se pitanje kako su se smrtonosne zarazne bolesti širile i kako se društvo protiv njih štitilo u nekim davnijim vremenima? Novinarka Marilyn Chase koja u dnevniku Wall Street Journal piše o medicini, ističe da postoje mnoge paralele između epidemije SARS-a i kuge koja je početkom dvadesetog stoljeća harala San Franciscom. Tema je obrađena u njezinoj knjizi "The Barbary Plague: Black death in Victorian San Francisco".

Objaviljivanje knjige "The Barbary Plague" koincidira sa sve većim strahom od SARSa, tako da Marilyn Chase ističe da je knjiga zapravo vrlo sretno tempirana: "Svoja predavanja često počinjem riječima: 'Ovdje se radi o zastrašujućoj bolesti, koja stiže izvana, preplovljava oceane. Dakle – zvuči kao članak iz današnjih novina. No, ista se stvar dogodila prije jednog stoljeća, s dolaskom kuge u San Francisco.'"

Kuga je bakterijska bolest. Bakterija živi u glodavcima, a širi se na ljude putem ugriza zaraženih kukaca, uglavnom buha. Uzrokuje tresavica, temperaturu, umor i oticanje limfnih čvorova. Marylin Chase kaže da je po dolasku kuge u San Francisco umrlo oko 200 osoba, dok ih se još oko tristo razboljelo. Bio je to težak udarac ovome gradu koji je zaživio nakon zlatne groznice, a početkom dvadesetog stoljeća postao je središte međunarodne trgovine i kulture.

Jednog od tih dana, brod imena Australia uplovio je u luku San Francisca: "Štakori, zaraženi kugom izmilili su s broda i otrčali uzbrdo, u četvrt zvanu Chinatown – kinesku četvrt, tako da je kuga na početku inficirala uglavnom kinesko stanovništvo. No, grad nije želio prihvatiti činjenicu da se radi o smrtonosnoj epidemiji. Gradski su oci poduzeli korake kako da prikriju tu činjenicu, umjesto da ju obznane i da se s njom uhvate u koštac. Čak su i novine šutjele. Kao što smo mogli naučiti iz povijesti, epidemije narušavaju trgovinu, utječu na turizam. Dakle – ekonomske su štete morale biti znatne" - objašnjava Marylin Chase.

Izbijanje kuge takodjer je potaklo etničke napetosti u San Franciscu. Mnogi su bijelci pogrešno smatrali da se radi o nekoj azijskoj bolesti. Rastu antagonizma doprinio je i čovjek zadužen za pitanja zaštite javnog zdravlja, odnosno karantene, izvjesni Joseph Kinyoun, koji je svojim konfrontacijskim stilom uspio posvađati kinesko stanovništvo i lokalne političare.

1904. godine, epidemija se stišala. No, nakon potresa 1906. godine, štakori su ponovno izmilili iz ruševina i kanalizacije. Ovaj se puta krizi pristupilo drugačije, a za to je najviše zaslužan djelatnik javnog zdravstva, doktor Rupert Blue: "Umjesto da zaoštri rasne napetosti, on je smirivao situaciju. K tome, na raspolaganju mu je stajalo i novostečeno znanje o načinu širenja kuge. Koncentrirao se na vrlo strog program kontrole štakora i buha i na koncu uspio uvjeriti čitav grad da San Franciscu prijeti karantena i izolacija od ostatka Sjedinjenih Država, ne budu li se pridržavali njegovog programa."

Mjere koje je poduzeo Rupert Blue uspjele su iskorijeniti epidemiju u San Franciscu, međutim, kuga nije u potpunosti bila iskorjenjena, kaže gospođa Chase. "Kao rezultat početnog otpora od strane kalifornijskih vlasti i gradskih otaca San Francisca, kuga se uspjela proširiti s gradskih štakora na vjeverice koje su živjele u šumskim područjima izvan grada, koje su kugu preselile prema Sierra Nevadi. Tako da je kuga još uvijek s nama. Zapravo, prosječno se u Sjedinejnim Državama godišnje zabilježi desetak slučajeva ljudske kuge."

Dobra je vijest da je kugu danas moguće liječiti antibioticima. A epidemija kuge u San Franciscu donijela je i nešto dobro, tvrdi autorica: "Ne samo da se radilo o debiju moderne bakteriologije već se radilo i o rađanju moderne svijesti o javnome zdravstvu. Pogledajte što se dogodilo sedamdesetak godina kasnije, kada su mladi homoseksualci bivali zaraženi epidemijom AIDSa. San Francisco je postao uzor, model mudro vođenog javnog zdravstva i njege. Dakle, mislim da je tijekom razdoblja kuge taj grad stekao određenu dozu svijesti o vlastitoj odgovornosti koja je potrebna da bi se brinulo o javnome zdravlju."

Autorica knjige Marilyn Chase smatra da postoje mnoge paralele izmedju epidemije kuge prije stotinu godina i širenja drugih zaraznih bolesti, poput SARSa: "Na početku, tu je često panično koprcanje da se nađe uzrok bolesti. Često se pojavljuju prijepori oko dijagnoze, a često se vodi utrka između znanstvenika i laboratorija. U San Franciscu se vodila rasprava radi li se doista o kugi. Tako su recimo, neki liječnici, zaposleni pri vladinim ustanovama, krivo dijagnosticirali razloge smrti od kuge kao smrt od tifusa, difterije ili veneričnih bolesti ili bilo čega drugog, samo kako bi zataškali postojanje kuge. Time se problem samo povećava."

Knjigu "The Barbary Plague: The Black death in Victorian San Francisco" objavila je izdavačka kuća Random House iz New Yorka.

XS
SM
MD
LG