Na summitu EU u Solunu, nacrt ustava EU prihvaćen je i poslat u proceduru gdje će dokument doživjeti konačne korekcije. Uz to, promoviran je prijedlog europske obrambene i sigurnosne doktrine te nastavljen rad na popravcima šteta nastalih transatlantskim razilaženjem. Uvezen u plave kožne korice, prijedlog europskog ustava prošao je prvu instancu, Europsko vijeće. Lideri država – članica Europske Unije dali su zeleno svjetlo proceduri međuvladine konferencije koja će uobličiti dokument. Pravi rat oko sadržaja zapravo tek treba početi i, očekuju Unijine članice, završiti do kraja godine ispregovaranim tekstom osnovnog zakona Unije. Godinu i pol dana, 105 je članova Konvencije o budućnosti Europe razmatralo opcije i uglavnom se svađalo oko najosjetljivijih dijelova. «Ovo što danas imamo, više je sinteza ideja nego kompromis», smatra predsjednik Konvencije Valery Giscard d Estaing. Govoreći o dokumentu koji po prvi put u povijesti Europe predstavlja nacrt ustava, Costas Simitis, domaćin skupa i predsjedavajući Europskim vijećem, istaknuo je da je «usprkos svim neizvjesnostima, sumnjama i upitima rezultat danas ispred nas: Istina, on je sagrađen na kompromisu, ali odličnom kompromisu». Budući da će pregovori odlučivati o odgovorima, glavna su pitanja otvorena. Većina se članica slaže da Unija treba imati ministra vanjskih poslova, ali dio članica ne želi stalnog predsjednika Ministarskog vijeća ili ukidanje veta u sustavu odlučivanja. Sve su pak države za jačanje demokracije davanjem većih zakonodavnih ovlasti Europskom Parlamentu.
Načeto je i pitanje europske obrambene doktrine
Na summitu u Porto Carrasu, turističkoj oazi izdvojenoj od svijeta (i, naravno, za ovakve skupove na vrhu neizbježnih žestokih demonstracija) kordonom policije i barikadama, načeto je pitanje europske obrambene i sigurnosne doktrine. Da bi u svijetu novih opasnosti, ali i prilika, Europa postala značajniji čimbenik, ona mora iskoristiti sve svoje potencijale, poručio je Javier Solana. On je predstavio dokument po kojem je krajnje sredstvo Unije u spriječavanju upotrebe sredstava masovnog uništavanja oružana akcija ali us kladu s Poveljom UN-a. Osnovica sigurnosti je snažna transatlantska suradnja, a svaka mjera pojačavanja sigurnosti ili «efektivni multilateralizam»( kako ga je nazvao Solana ) mora biti kombinacija političkih, ekonomskih i vojnih pritisaka. Doprinos sigurnosti Europe je stvaranje «kruga prijatelja» od zemalja na njezinim granicama. U nacrt zaključaka summita odaslatom u cirkulaciju u petak uneseno je nekoliko snažnih poruka. EU primjerice želi značajnu ulogu UN-a u formiranju poslijeratne iračke vlade. Pripremajući se za redovni summit EU – SAD sljedećeg tjednna lideri su , citiram,«izrazili uvjerenje da razvoj transatlantskih veza temeljen na ravnopravnosti, ostaje od temeljnog značaja u svakom području i to ne samo za dvije strane već i za cijelu međunarodnu zajednicu», Unija je stoga odlučna nastaviti raspravu sa SAD koja uključuje i ideje iznikle iz prijedloga europske sigurnosne doktrine.