"Solunski summit EU i pet drržava "zapadnog Balkana" prekretnica je u našim odnosima," objavio je danas povjerenik za vanjsku politiku Europske komisije Chris Patten.
"Sa summita ćemo odaslati dvije značajne poruke zapadnom Balkanu - da je perspektiva članstva u Uniji je realna i da mi ne smatramo kartu Europe zaokruženom dok nam se ne pridruže i zemlje te regije, rekao je.
Gospodin Patten je nadalje poručio: "Učinit ćemo sve da uspijete, no članstvo se mora zavrijediti. Ono će zahtijevati mnogo predanog posla i provedene političke volje onih na vlasti u regiji. Dokle ćete stići i koliko brzo zavisi od vas.
Važno je upozoriti na upotrebu riječi, povjerenik se još uvijek drži pojma "potencijalnih kandidata" što znači da Solun u ovome pogledu zaista neće biti prekretnica.
Nešto je drukčiji u izjavama bio Pattenov šef, predsjednik Europske komisije Romano Prodi . Prodi je, obrazlažući Komisijine stavove za summit, ocijenio da "zapadni Balkan" ulazi u odlučujući integracijsku fazu i toplo pozdravio "ohrabrujuću aplikaciju Hrvatske" za članstvo.
Podloga summitu, uključujući sustav pomoći, službeno je potvrđena prije neki dan na Ministarskom vijeću. Naglašeno je već poznato, dakle da je finale i krajnji cilj procesa stabilizacije i pridruživanja ulazak u Uniju i da se vrata otvaraju ispunjavanjem uvjeta. Isto tako, raspršene su sve iluzije, uključujući i zaista pohvalne napore grčkog Predsjedništva, da pet država regije dobiju makar približnu pomoć na koju su računale kandidatske zemlje. Grčki prijedlog o preraspodjeli sredstava nije prošao, tako da će se regija zadovoljiti dodatnim sredstvima od 71 milijun eura godišnje u tri dolazeće godine – ili desetak milijuna uz sadašnjih 60 za Hrvatsku, na primjer, uz ogradu Unije da će razmotriti povećavanje raspoloživih kredita razvojne banke Europske Unije. Ovim se razvoj stavlja na leđa ekonomija pet zemalja "zapadnog Balkana", a uspjesi u procesu bit će, naravno, europski.
Ocjene da je Unija "umorna od proširenja" nalaze se i u izostanku entuzijazma da se energija i sredstva ulože u re-unifikaciju ostatka Europe, iz čega slijedi da će pet vrlo različitih država, od kojih su neke najteži kontinentalni problemi, za uklanjanje primiti malo istinske potpore Unije, osim, naravno, riječi. Njih nikada ne manjka. Može se reći da je je summit u Solunu najmanje o Balkanu. Unija će razmotriti značajne teme - od prijedloga Ustava, preko imigracijske politike, do gospodarstva i zajedničke obrambene i sigurnosne doktrine.