Od lidera EU Hrvatska očekuje da sa solunskog summita zemljama regije pošalju tri jasne poruke: da proces stabilizacije i priključenja za krajnji cilj ima članstvo u Uniji, da će svaka država biti individualno procjenjivana u napretku prema članstvu i da proces proširenja Unije neće biti zaključen, dok članicama ne postane svih pet država europskog jugoistoka.
Summit u Solunu ministar za europske integracije Neven Mimica usporedit će sa summitom u Kopenhagenu 1993. na kojem je EU odredila političke i ekonomske kriterije priključenja za deset država bivšeg sovjetskog bloka koje će iduće godine postati punopravne članice Unije.
"Za Hrvatsku je važan individualni pristup kako ne bi morala čekati da je dostignu ostale četiri države obuhvaćene procesom stabilizacije i pridruživanja," kazao je Mimica za Glas Amerike. Hrvatska je jedina od pet država jugoistočne Europe koja je već podnijela kandidaturu za članstvo o kojoj bi Europska komisija mišljenje trebala izraditi do sredine iduće godine. Status kandidata i početak pregovora o pridruživanju Zagreb očekuje krajem 2004, a vlada vjeruje da bi do kraja 2006 mogla ispuniti sve tražene političke i ekonomske kriterije.
"To je nas plan kojeg, po meni, možemo ostvariti ako jednakim potencijalima nastavimo ispunjavati obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i paralelno s njima obaveze koje znače dostizanje ukupne razine spremnosti, ukupnih kriterija za članstvo," kazao je ministar za europske integracije.
Dodao je je Hrvatska napravila znatan napredak na području gospodarskih, zakonskih i institucionalnih reformi iako se radi o zahtjevnom poslu koji uz stručno znanje i sposobnu administraciju traži i veću financijsku pomoć EU. Najvećem preprekom u približavanju Europi za Hrvatsku ostaju politički kriteriji - suradnja s Tribunalom u den Haagu, reforma pravosuđa i integracija srpskih izbjeglica. "Ti se proces ne mogu riješiti jednim potezom, ali vlada je odlučna da do kraja 2006. u potpunosti ispuni kopenhaške kriterije," kaže Mimica.
EU iduće će se godine priključiti 10 država srednje i Istočne Evrope, očekuje se da bi Bugarska i Rumunjska članice mogle postati u drugom krugu proširenja 2007, dok za sada ne postoji jasna vremenska perspektiva kada bi se EU mogle priključiti Hrvatska, BiH, SiCG, Makedonija i Albanija. Hrvatska se nada da će u Europu zajedno s Bugarskom i Rumunjskom
"Drugi val proširenja je činjenica i ako se propusti teško da će nakon toga rokovi biti tako izvjesni. Naša je procjena da ako do kraja 2006. ne završimo pregovore o članstvu taj vlak drugog kruga proširenja za nas može biti prebrz," kaže Mimica.
Hrvatskoj je, rekao je, "važno da postoji drugi krug proširenja, ali članstvo samo po sebi nije cilj Hrvatske koja prije svega želi provesti reforme po uzoru na članice Unije, i eliminirati ključne evropske prigovore na kvalitetu hrvatske demokracije".
"Naš je problem što se Hrvatska nedovoljno specifično gleda u cjelini u EU. Kada se opisuje stanje na području zapadnog Balkana, onda se opisuje ono što zbilja postoji u svim zemljama osim u Hrvatskoj. Opisuje se neriješeni ustavni ustroj zemalja, neriješeni politički odnosi, stanje pravne države, gospodarska pitanja uz izuzetno niske stope rasta, itd. Govori se o općem problematičnom stanju u regiji. Ako se ne kaže da je Hrvatska drugačija, moglo bi se zaključiti da je to opis stanja i kod nas. Što nikako nije," kazao je Mimica.
Na nedavnom sastanku ministara EU u Luxembourgu rečeno je da glavni problemi čitave regije ostaju spore reforme, organizirani krimal i nedovoljan rad na jačanju vladavine prava. S tog sastanka, na kojem je regiji odobrena dodatna financijska pomoć od 200 milijuna eura, rečeno je će Balkan biti integralni dio Europe, ali da pet država pomoć EU treba opravdati povećanim naporima u provođenju započetih reformi.