Reforma zdravstvenog osiguranja bit će jedno od glavnih pitanja sljedećih predsjedničkih izbora, koji se održavaju u studenom sljedeće godine. Reformu posebno zagovaraju demokrati, koji nastoje ponovno ući u Bijelu kuću. No, i predsjednik George Bush ima planove o reorganizaciji financiranja i administracije zdravstvenog sustava. Novinar Glasa Amerike Jaroslaw Anders je razgovarao s nekoliko stručnjaka koji se slažu u tvrdnji da je reforma zdravstva koliko i socijalno, toliko i političko pitanje.
Većina Amerikanaca slaže se u tvrdnji da na polju zdravstva nešto pod hitno treba učiniti. Bolničko liječenje u Americi iznimno je skupo, zdravstveno osiguranje također – zbog čega nije dostupno svim građanima. Međutim, kako kaže Robert Helms iz Instituta American Enterprise, treba biti svjestan i dobrih strana američkog zdravstva.
"Amerikanci, u usporedbi s drugim zemljama, vjerojatno imaju pristup najmodernijoj medicini, najboljoj tehnologiji. Naravno, za to plaćaju cijenu. Upravo zbog te cijene često se čuje legitimna kritika – da zdravstveno osiguranje ne 'pokriva' sve građane, naime, nemaju ga oni koji ga ne mogu priuštiti" - kaže Robert Helms.
A njih je 41 milijun. U slučaju da se razbole, ti ljudi – od kojih mnogi nemaju stalan posao – liječenje plaćaju sami, često otplaćujući bolnički račun godinama.
Većina Amerikanaca zdravstveno osiguranje kupuje na radnom mjestu. Poslodavac pregovara s osiguravajućim kompanijama, te plaća dio zdravstvenog osiguranja svojih namještenika. Međutim, po američkim zakonima, poslodavac nije obavezan to učiniti - on nije obavezan osigurati namještenicima zdravstveno osiguranje. Zbog toga, mnogi Amerikanci sami plaćaju zdravstveno osiguranje, što je prilično skupo, čak i za ljude s prosječnim primanjima.
Miller: Uslugu uvijek plaća 'netko treći'
Inicijative koje bi zdravstveno osiguranje proširile na veći broj građana u pravilu stižu iz Demokratske stranke. Republikanci ih kritiziraju tako što upozoravaju da se ne uzima u obzir činjenica da su bolnička njega, rad liječnika, znanstvena istraživanja, medicinska oprema iz godine u godinu - sve skuplji. Evo kako to objašnjava Tom Miller, iz konzervativnog Instituta Cato: "Amerika ima vrlo složen i zakučast sistem plaćanja zdravstvenih usluga. Jedna od slabih strana je to što je vrhunska kvaliteta često u nesrazmjeru s relativno niskom cijenom koju plaća individualni korisnik."
Tom Miller govori o “sistemu u kojem uslugu plaća uvijek netko treći.” Pacijent koji ima zdravstveno osiguranje za tretman iz svog džepa liječniku ili bolnici plaća razmjerno malo. Uslugu plaća osiguravajuće društvo, po unaprijed ugovorenim tarifama. Zbog toga, niti liječnik, a niti pacijent nemaju potrebu da razmišljaju o možda jeftinijim medicinskim opcijama, već često idu na najskuplju varijantu, koja možda i nema nikakav utjecaj na zdravlje pacijenta. Jer, ionako plaća netko treći.
Helms: Pluralizmom opcija do veće konkurencije
No, na kraju, medicinsku uslugu netko ipak mora platiti. U 2001. rashodi zdravstva bili su devet posto veći nego 2000. godine, što znači da su i police zdravstvenog osiguranja bile skuplje. Bilo je prijedloga da se pojedini, rijeđi i posebno skupi medicinski zahvati poduzimaju tek nakon posebno dobijenog stručnog odobrenja – no takvi se prijedlozi u pravilu ignoriraju, u strahu od sudskih tužbi nezadovoljnih pacijenata.
Naime, kada je zdravstvo u pitanju, Amerikanci ne vole niti da se spomene riječ “racionalizacija bolničkog sistema” – jer smatraju da se na taj način uvodi zdrvastvo socijalističkog, podržavljenog tipa, koje ne vodi računa o potrebama individualnog pacijenta. Robert Helms hvali vladin prijedlog da se građanima koji nemaju zdravstveno osiguranje pruži posebna porezna olakšica, kako bi ga s ušteđenim novcem – kupili. "Mislim da je to dobar prijedlog jer bi se njima stvorila veća konkurencija na tržištu zdravstvenog osiguranja. Različite opcije natjecale bi se za kupce, tako što bi snižavale cijenu i nudile bolje usluge."
Bloch: U izbornoj kampanji, o zdravstvu je najbolje ne govoriti
Reforma zdravstvenog sustava za političare je prilično riskantno pitanje. Amerikanci kritiziraju svoje zdravstvo, no strah ih je radikalnih promjena. George Bloch, koji predaje na Sveučilištu Georgetown, o tome kaže: "Kad bih ja savjetovao predsjedničke kandidate, vjerojatno bih im rekao da to pitanje u izbornoj kampanji uopće ne načinju. O tome je, ako želite dobro proći na izborima, bolje šutjeti."
Lako je uočiti zbog čega je ovo pitanje toliko teško. Amerikanci naime ne žele bilo kakav zdravstveni sistem – oni žele najkvalitetnije i najkomfornije bolnice, liječnika po vlastitom izboru, posljednju riječ medicine – a sve po umjerenoj cijeni. Većina Amerikanaca to i ima. Međutim, mišljenja su podijeljena kako zdravstveno osigurati neosigurano stanovništvo. Za razliku od Europljana, Amerikanci nisu voljni potpuno socijalizirati, podržaviti svoj zdravstveni sustav. No, o nekoj “srednjoj opciji”, raspravlja se već godinama. Jer pitanje reforme zdravstvenog sustava – svjesni su toga i političari - više se ne može ignorirati.