Nakon rata u Iraku diljem svijeta primjećuje se dodatno jačanje anti-američkog raspoloženja. Je li to nešto što su uzrokovale same Sjedinjene Države ili se pak radi o protunapadu međunarodne zajednice, koja se protivi načinu na koji administracija predsjednika Busha koristi vojnu silu? Neki američki vanjskopolitički analitičari kažu da ovaj jaz potiču i neki temeljni aspekti američkog društva, koje se znatno razlikuje od drugih društava.
Nedavno istraživanje Centra Pew, koje je obuhvatilo 16 tisuća ljudi u 20 zemalja svijeta, pokazalo je da međunarodna podrška Sjedinjenim Državama dramatično pada. Antagonizam prema Washingtonu sve je jači, kako u Europi, tako i u Africi i Aziji, a posebno u pretežito muslimanskim zemljama.
Pei: Anti-amerikanizam jača i u zemljama koje imaju Americi slične vrijednosti
Minxin Pei, analitičar Carnegiejeve zaklade za međunarodni mir, kaže da se porast anti-američkog raspoloženja može pripisati razlikama u osnovnim vrijednostima američkog društva i drugih društava: "Kada pogledate konzervativne društvene vrijednosti i važnost vjere u društvenom i političkom životu u Sjedinjenim Državama, vidite da je američko društvo znatno drugačije od društava drugih demokratskih industrijskih zemalja. Međutim, najviše brine činjenica da je anti-američko raspoloženje u zadnje vrijeme u posrastu ne samo u drugačijim društvima, već i u društvima koja imaju iste vrijednosti kao i američko."
Fukuyama: Vanjska politika izlaže se u okvirima morala, a ne geostrategije
Francis Fukuyama, stručnjak za međunarodne odnose sa Sveučilišta Johns Hopkins, slaže se da je uloga vjere u američkom društvu važan faktor u vanjskoj politici predsjednika Busha, kao i u plasiranju te politike domaćim glasačima: "Zbog dominantne uloge vjere, Amerikanci o sebi i svijetu razmišljaju u jedinstvenim okvirima morala. Zato se i vanjska politika Amerikancima uglavnom plasira u moralnim okvirima. Trumanova doktrina i Marshallov plan nisu se mogli opradavati samo uskim strateškim razlozima, pa su zato javnosti predočeni kao oblici borbe protiv globalnog zla komunizma. Slično je bilo i s oba rata protiv Iraka."
Analitičari kažu da taj vanjskopolitički moralizam odgovara Amerikancima, jer kod njih raspiruje domoljubne i nacionalne osjećaje. Brojne su ankete pokazale da upravo Amerikanci imaju najjači nacionalni ponos od stanovnika svih zapadnih zemalja. Minxin Pei ističe da takve strasti bude negativne osjećaje u drugim zemljama: "Zbog toga američki nacionalizam stvara žestoko protivljenje u drugim zemljama, prije svega zato jer kolidira s nacionalizmom u drugim društvima. Američki nacionalizam također ponekad negativno utječe na američku vanjsku politiku, pogotovo kada američki političari potcjenjuju jačinu nacionalizma u drugim zemljama."
Prema rezultatima ankete centra Pew, većina stanovnika u sedam od osam muslimanskih zemalja obuhvaćenih istraživanjem strahuje da bi Sjedinjene Države mogle napasti njihovu zemlju. Profesor Fukuyama sa sveučilišta Johns Hopkins smatra da administracija mora pojasniti svoju politiku uporabe sile u ratu protiv terorizma. Prema njegovim riječima, međunarodnoj javnosti treba objasniti da politika "preventivnog rata" ima i određena ograničenja.
"Ublažiti ratobornu retoriku"
Analitičar Minxin Pei misli da administracija mora ublažiti način na koji izlaže američku vanjsku politiku na globalnoj sceni: "Prije svega, treba ublažiti ratobornu retoriku, koja antagonizira velik broj ljudi. Također, treba donekle prilagoditi američku vanjsku politiku. Mislim da je u tom smislu posebno korisna najnovija mirovna inicijativa za Srednji istok, jer takvi konkretni potezi mogu pomoći u poboljšanju američkog imidža."
Anketa centra Pew također je pokazala da javnost u pretežito muslimanskim zemljama prihvaća i podržava mnoge aspekte američkog društva, kao što su sloboda tiska, izražavanja i jednakost pred zakonom. Upravo na takvim sličnostima - kažu analitičari – treba graditi uzajamno razumijevanje između Amerike i svijeta.