Hrvatska do 1. srpnja treba odlučiti hoće li sa Sjedinjenim Državama potpisati bilateralni sporazum o izuzuću američkih građana od nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda. Amerika nije potpisnica međunarodnog sporazuma kojim je osnovan taj sud, jer je brine mogućnost da će njezini građani, prije svega vojnici, možda biti predmet politički motiviranih sudskih progona.
Je li strah Washingtona opravdan? – na ovo pitanje za Glas Amerike odgovara John Cerone, izvršni direktor Ureda za istraživanje problematike ratnih zločina, na pravnom fakultetu Sveučilišta American, ovdje u Washingtonu.
John Cerone smatra da američka zabrinutost nije opravdana, dapače da je “pomalo paranoična”. Čini mi se da se radi o “iracionalnom strahu” od nečega što uopće nije izgledno - kaže ovaj američki odvjetnik. Naime, budući da američko vojno pravosuđe dobro funkcionira, američkim se vojnicima najvjerojatnije na međunarodnom sudu ne bi niti sudilo.
"U jednu ruku, ja razumijem američki stav – ako se uzme u obzir velik broj američkih vojnika koji su u mirovnim misijama širom svijeta. Ako ih imate više u inozemstvu, ranjiviji se... No s druge strane, činjenica da ste ranjiv možda i nije najbolji razlog za protivljenje jednom međunarodnom tijelu, kojem ionako nije prvenstven cilj kažnjavanje, već pravosudno osiguranje elementarne pravde. Po mom mišljenju, Međunarodni kazneni sud je tako organiziran da se razmjerno lako mogu spriječiti politički motivirane istrage i suđenja" - smatra John Cerone.
On kaže da je protivljenje sudskoj nadležnost Međunarodnog kaznenog suda “klasičan primjer sumnjičavosti Washingtona prema međunarodnim organizacijama.”
Načelo komplementarnosti
Prije dolaska na Sveučilište American, John Cerone je bio pravni savjetnik mirovne misije Ujedinjenih naroda na Kosovu, a neposredno prije toga i pravni savjetnik u upravnom odboru Amnesty International. On smatra da Sjedinjene Države, načelno gledano, ne bi trebale previše brinuti da će njihovim građanima Međunarodni kazneni sud uopće suditi. Međunarodni kazneni sud naime djeluje po “načelu komplementarnosti”, po kojem prednost imaju nacionalni sudovi, a tek - ako oni ne obave posao - slijedi postupak pred Međunarodnim kaznenim sudom.
John Cerone navodi primjer s Kosova, iz misije K-FOR-a. "Jedan američki vojnik, koji je služio u misiji K-FOR-a, silovao je i ubio 11-godišnju djevojčicu. Slučajevi poput ovog mogli bi u budućnosti možda potpasti pod nadležnost Međunarodnog kaznenog suda. Međutim, američke su vojne vlasti istražile slučaj, vojniku je suđeno i on je u zatvoru. Prema tome, budući da su sudski organi zemlje iz koje optuženi dolazi pravodobno djelovali, ne dolazi do aktiviranja sudske nadležnosti međunarodnog suda."
"Cilj - izboriti što više izuzeća"
Upravo zbog toga, dodaje naš sugovornik, ne stoje prigovori da je Amerika, navodno, dvolična, zbog toga što svoje građane želi izuzeti od nadležnosti Rimskog suda, dok balkanske zemlje prisiljava da izručuju svoje državljane haaškom Tribunalu: "Na površini to se možda čini nepravedno. Međutim, s američke točke gledišta može se reći da su Sjedinjene Države, u brojnim ratovima, pokazale da su sposobne kazniti vlastite vojnike, dok države na Balkanu to nisu bile sposobne učiniti. Upravo zbog toga haaški Tribunal za ratne zločine i postoji."
Bez obzira na to, John Cerone kritizira američka nastojanja da izuzmu svoje građane od nadležnosti Međunarodnog kaznenog suda. “Vlada Sjedinjenih Država nastoji postići što više izuzeća, što bi na kraju moglo dovesti do toga da se na međunarodnom kaznenom sudu procesuiraju jedino građani država koje su potpisale i ratificirale sporazum o njegovom osnivanju, bez obzira gdje se dogodio zločin. To će štetiti integritetu međunarodnog kaznenog sustava, jer pravila više neće važiti za sve, već će ih se primjenjivati selektivno” – rekao je John Cerone.