Premda je glavni govornik na konvenciji bio predsjednik Hrvatske obrtničke komore Stjepan Šafran, koji je govorio o razvitku malog i srednjeg poduzetništva u Hrvatskoj, sve veće političke nesuglasice između Sjedinjenih Država i Hrvatske zasjenile su gospodarsku komponentu ovog skupa. Najviše se, zapravo, govorilo o američkom zahtjevu Zagrebu da potpiše bilateralni sporazum oko neizručivanja američkih vojnika stalnom Međunarodnom kaznenom sudu. Ako do 1. srpnja ne potpiše takav sporazum ili ne bude izuzeta predsjedničkom uredbom od Zakona o zaštiti američkih vojnika, Hrvatskoj prijeti gubitak vojne pomoći SAD-a.
Jonathana Bentona, iz Ureda State Departmenta za južnu i središnju Europu, pitali smo koliki su izgledi Hrvatske da se nađe u skupini izuzetih zemalja, onih koje neće morati potpisati navedeni sporazum: "Još nismo utvrdili u kojim će slučajevima – ako ih uopće bude – doći do izuzeća. Hrvatska će biti uzeta u razmatranje po individualnom principu. Zakon o zaštiti američkih vojnika neće biti uporabljen kao sredstvo za kažnjavanje Hrvatske i to nije nikad ni bila njegova namjena. Trebamo pričekati i vidjeti postoje li osnove za izuzeće."
Jedini kriterij koji će pri tom biti uzet u obzir jest američki nacionalni interes. Gospodin Benton dodaje da se mora točno vidjeti koji bi konkretni programi bili obuhvaćeni i kakve bi bile posljedice njihovog eventualnog prekida. Hrvatski ambasador u Washingtonu, Ivan Grdešić, izjavio je da bi Hrvatska mogla dobiti izuzeće američkog predsjednika jer bi, u protivnom, bili prekinuti programi američko-hrvatske vojne suradnje koji su, kako je rekao, najbolji dio bilateralnih odnosa dvije zemlje. “Hrvatska daje sigurnost regiji. Uskraćivanje vojne pomoći Washingtona moglo bi usporiti našu spremnost za NATO savez i tako naškoditi američkim nacionalnim interesima”, kazao je veleposlanik Grdešić izaslanicima Nacionalne federacije Amerikanaca hrvatskog podrijetla. Kad bi Hrvatska bila izuzeta od potpisivanja bilateralnog sporazuma sa SAD-om to bi onemogućilo one političke snage koje se protive suradnji Hrvatske vlade s Haškim tribunalom, nastavio je Grdešić naglašavajući da je najvažniji ipak to što se može otvoreno razgovarati o ovim pitanjima s predstavnicima američke administracije.
Da se vode živi razgovori dvije strane potvrdio je i gospodin Benton: "To je tekuće pitanje koje razmatramo, nadam se ne danas, ali svakako u sljedećih par tjedana. O tome smo intenzivno razgovarali i prošli tjedan. Trenutno razmatramo mogućnost upućivanja naših stručnjaka u Hrvatsku kako bi se razradile sve pojedinosti."
Inače, tijekom obraćanja izaslanicima NFCA-a gospodin Benton je ustvrdio da “bilateralni odnosi između dvije zemlje nisu na najtoplijoj točki”, ali je dodao da ti odnosi ipak nisu na toliko niskoj razini kao u doba Franje Tuđmana. Prema njegovim riječima, Sjedinjene Države priznaju ulogu Hrvatske u globalnom ratu protiv terorizma, ali drže da je Hrvatska pogriješila što nije podržala rat protiv Iraka. Unatoč tome, dužnosnik State Departmenta je optimističan glede razvitka daljnjih bilateralnih odnosa između dvije zemlje. “Ne kažem da će to (vladin stav po pitanju rata s Irakom) biti zaboravljeno, ali ne radi se o nečemu što će naškoditi dugoročnim odnosima između dvije zemlje. Na pitanje jednog izaslanika, ima li uskraćivanje ulaznih viza hrvatskim estradnim umjetnicima, Oliveru i Severini, bilo kakve veze s trenutnim odnosima dvije zemlje gospodin Benton nije dao konkretan odgovor. Umjesto toga on je rekao da su američki useljenički propisi veoma rigorozni prema državljanima zemalja s visokom nezaposlenosti.
Inače, na gospodarskom planu, već dobri američko-hrvatski odnosi bit će uskoro dodatno poboljšani zaživljavanjem novog programa Američko-hrvatske gospodarske komore. Tim programom mali i srednji hrvatski poduzetnici bit će povezivani s potencijalnim poslovnim partnerima u Hrvatskoj, a to je bila i glavna tema sastanka predsjednika Hrvatske obrtničke komore Stjepana Šafrana i direktora Američke gospodarske komore za međunarodni razvitak Marka Van Fleeta. Obraćajući se konvenciji NFCA-a gospodin Šafran je rekao da hrvatskim obrtnicima ne manjkaju sredstva za kredite nego partneri i tržišta, a novi program Američko-hrvatske komore mogao bi dosta učiniti upravo po tom pitanju.