Broj raseljenih osoba u Hrvatskoj sve je manji, ali je broj izbjeglih iz Hrvatske i dalje velik – jedan je od zaključaka Američkog odbora za izbjeglice (USCR). Odbor je danas objavio redovito godišnje izvješće za 2003., koje sadrži i dio o Hrvatskoj.
Konstatirajući da izvan Hrvatske još uvijek živi najmanje 251 tisuća izbjeglica, američki Odbor za izbjeglice ocjenjuje da lokalno stanovništvo i dalje s nepovjerenjem gleda na povratak hrvatskih Srba. Odbor navodi da je opća razina sigurnosti povratnika poboljšana, ali prepreke povratku i dalje postoje.
Diskriminacija Srba u Hrvatskoj i dalje predstavlja problem – stoji u izvještaju USCR-a, u kojem se, među ostalim, spominju i rezultati prošlogodišnje ankete prema kojoj je 25 posto Hrvata, navodno, izjavilo da bi "sve Srbe trebalo istjerati iz Hrvatske". Taj postotak bio je - prema anketi - još veći u područjima koja su najviše stradala tokom rata, te je spremnost na protjerivanje Srba izrazilo 44 posto ispitanika u Dalmaciji i 35 posto u Slavoniji.
“Stranke koje se protive povratku hrvatskih Srba uživaju posebnu podršku stanovništva u bivšim ratnim područjima, u koja se izbjeglice žele vratiti” – ocjenjuje američki Odbor za izbjeglice.
Hrvatska vlada se izjašnjava za povratak izbjeglica, ali je počela ubrzavati njihov povratak tek nakon znatnog pritiska međunarodne zajednice - navodi se u ovom dokumentu.
Tijekom prošle godine iz izbjeglištva u Bosni i Hercegovini i Jugoslaviji u Hrvatsku se vratilo oko 11 tisuća Srba. Unutar Hrvatske, ubrzano se smanjuje broj izbjeglica, tako da je sa 21 900 u 2001. godini sveden na 7 400 izbjeglica - i to većinom iz Bosne i Hercegovine.
Napredak je zabilježen i u rješavanju problema raseljenih ljudi unutar Hrvatske i - prema podacima koje objavljuje američki Odbor za izbjeglice - prošle je godine smanjen s 23 400 na 17 100 raseljenih.
U Hrvatskoj je prošle godine azil zatražilo 100 osoba, od kojih 14 Iračana, 14 Iranaca i 11 Pakistanaca. Svi ti zahtjevi za azil su – odbačeni.
