«Christian Science Monitor» i «New York Times» pitaju se: "Koliko će daleko predsjednik Bush ići sa svojim planom za mir na Srednjem istoku?" Kako podsjeća «Monitor», niti jedan američki predsjednik u modernoj povijesti nije došao na taj položaj želeći se angažirati na rješavanju izraelsko-palestinskog pitanja. No, predsjednik Bush, kažu analitičari, zbog situacije u regiji i svojih poslijeratnih obećanja, nema drugog izbora. Srednji je istok, ističu upućeni, vrlo riskantan za predsjednika. Mora se njime pozabaviti da bi očuvao američki kredibilitet, no isto tako se mora na njemu osobno angažirati, jer, kako se čini, tek američki predsjednik osobno može utjecati na obje strane.
«New York Times» ocjenjuje da je najnoviji mirovni plan jedina svijetla točka u američkoj politici prema Srednjem istoku. «Times» podsjeća na niz problema u regiji: Nedavni teroristički napadi u Rijadu doveli su – piše «Times» - u pitanje uspjeh rata protiv terorizma. Nadalje, postavlja se pitanje što učiniti s Iranom, kojega Bijela kuća optužuje da štiti teroriste al-Qaide. U Iraku vladaju sve veće nezadovoljstvo i ogorčenost zbog prespore obnove, a američki kredibilitet u cijeloj regiji narušen je, jer još uvijek nisu pronađeni niti Osama bin Laden, niti Sadam Hussein, a ni njegovo zabranjeno oružje za masovno uništavanje. Zato se administracija i nalazi pod sve većim pritiskom da provede novi mirovni plan, što bi joj donijelo bodove i na domaćem, i na međunarodnom planu.
«Washington Post» jutros posvećuje opsežan članak na naslovnici «neispunjenim američkim obećanjima u Iraku». Iračani su – piše washingtonski dnevnik – zbunjeni, jer gotovo «svemoguće» američke snage nisu suzbile bezakonje i jer Sjedinjene Države nisu ispunile obećanja o boljem životu nakon rata. Unatoč olakšanju zbog svrgavanja Sadama Huseina, u Bagdadu se sve češće čuje tvrdnja da Iraku treba snažan čelnik. Stanovnici Bagdada vjeruju da bi Amerikanci, da žele, mogli ponovno uspostaviti komunalne usluge «za pet minuta» i pitaju se – zašto se to još nije dogodilo.