Prijeti li Sjedinjenim Državama deflacija? Američki su ekonomisti desetljećima ulagali napore u spriječavanje inflacije. Sada, međutim, mnogi brinu da bi pad cijena robe mogao dovesti do deflacije, prve od velike ekonomske recesije tridesetih godina. O deflaciji govore istaknuti američki ekonomski stručnjaci.
Američka središnja banka je početkom svibnja najavila da bi ponovno mogla smanjiti kamatne stope – ovaj puta kako bi spriječila deflaciju. Gary Shilling, autor dvije knjige o deflaciji, objašnjava kako dolazi do ove pojave: "Kada ponuda nadilazi potražnju, cijene počinju padati, jer proizvođači nastoje privući kupce, kojima se nudi previše toga."
Roba jeftinija, usluge skuplje
Kratkoročno gledano, pad cijena ide na ruku potrošačima, jer im raste kupovna moć. No, dugotrajni pad cijena negativno se odražava na profite trgovaca i proizvođača. Da bi smanjili gubitke, počinju otpuštati radnike. Pad cijena otežava i otplatu dugova, jer vrijednost imovine, kao što su nekretnine i dionice, počinju padati.
U travnju, cijene u maloprodaji zabilježile su pad. Pojeftinili su i hrana, automobili i troškovi stanovanja. Cijene mnogih skupljih artikala padaju već godinama. Primjerice, od ožujka 2000, auti su pojeftinili za oko 3, a osobna računala – za više od 50 posto.
Niskanen: Deflacije se ne treba bojati ništa više nego inflacije
Mnogi analitičari ipak ne vjeruju da je Amerika ušla u deflaciju. Kako kažu, dok cijene roba padaju, cijene usluga rastu. Primjerice, školarine na fakultetima, zdravstveno osiguranje i razne druge usluge – od frizera do mehaničara – postaju sve skuplje.
William Niskanen s Instituta Cato smatra da stoga ne treba strahovati od deflacije: "Razne grane industrije suočit će se s deflacijskim kretanjima, no mislim da će sveukupne cijene roba i usluga nastaviti rasti po stopi od 1 do 2 posto godišnje."
Gospodin Niskanen ističe da cijene roba, između ostaloga, padaju i zbog porasta produktivnosti uzrokovanih napretkom tehnologije i sve boljim metodama managementa. Ovaj stručnjak nadalje ukazuje da se deflacije ne treba bojati ništa više nego inflacije.
Shilling: Počnite pod hitno otplaćivati dugove
Ipak, neki ekonomisti preporučuju Amerikancima da u ovim vremenima bolje kontroliraju trošenje. Gary Shilling upozorava da je, u uvjetima deflacije, vrlo teško otplatiti dugove: "Preporučio bih ljudima da počnu agresivnije otplaćivati svoje dugove, da smanje dugove na kreditnim karticama, da brže otplaćuju kredite za kuće i automobile. Inflacija je veliki prijatelj onih koji vole živjeti na kredit, ali deflacija im je veliki neprijatelj."
Statistike pokazuju da su se Amerikanci počeli ponašati odgovornije i da se danas zadužuju manje nego prije. Gospodin Shilling kaže da bi taj trend mogao imati negativne posljedice po zemlje koje ovise o izvozu u Sjedinjene Države: "Amerikanci su oduvijek bili veliki potrošači, a to je važno za cijeli svijet. Amerika ima trgovinski deficit od oko 500 milijardi dolara godišnje, što znači da od drugih zemalja kupuje robe i usluge koje se vjerojatno ne bi mogle prodati nigdje drugdje. Ukoliko američki potrošači obuzdaju svoje trošenje, to će teško pogoditi ostatak svijeta."
Čeka li Ameriku sudbina Japana?
William Niskanen iz Instituta Cato, pak smatra da bi se američki trgovinski deficit mogao smanjiti ne zbog deflacije, već zbog pada vrijednosti dolara, pogotovo u odnosu na euro: "Kada strana roba i usluge počnu poskupljivati, smanjujemo uvoz. S druge strane, američka roba postaje sve jeftinija u Europi, što znači da ćemo povećati izvoz. To će dovesti do smanjenja trgovinskog deficita."
Iako se američki ekonomisti ne slažu oko toga koliko je deflacija izgledna, ipak svi upozoravaju da bi je, ukoliko se pojavi, trebalo odlučno suzbijati, kako zemlja ne bi pala u duboku ekonomsku krizu, kao što se to dogodilo u Japanu.