Predsjednik Bush je nakon ratifikacije sporazuma o proširenju NATO saveza u Senatu, primio u Bijeloj kući i ministre vanjskih poslova sedam zemalja kandidata. Svečanoj prigodi nazočili su i predstavnici zemalja Vilniuske skupine, među njima i hrvatski veleposlanik u Washingtonu Ivan Grdešić.
U Bijeloj kući bio je i Amerikanac hrvatskog podrijetla Tomislav Kuzmanovich, koji radi kao odvjetnik u Milwaukeeju i zastupao je Hrvatsku u međunarodnim pravnim slučajevima.
"Ratifikacijom ovog sporazuma pala je startna zastavica da mi preuzmemo inicijativu u novom krugu proširenja", ocijenio je veleposlanik Grdešić. Stoga smo ga upitali – koji će biti sljedeći koraci Hrvatske na ovom planu, pogotovo u Washingtonu.
"Neposredno, ono što mi planiramo učiniti nakon potpisivanja Jadranske povelje o partnerstvu jest početi sa sasvim konkretnim mjerama suradnje i informiranja washingtonske zajednice o tom dokumentu, što on donosi i kakvi su njegovi politički potencijali. To je naš neposredan zadatak, a zadatak cijele države jest da se prilagodi NATO savezu, ne samo vojnim, nego i društvenim, političkim i gospodarskim. To je zadatak cijelog društva, a ne samo jednog ili dva ministarstva," kazao nam je veleposlanik Grdešić.
Gospodin Kuzmanovich nam je pojasnio što američki Hrvati mogu učiniti kako bi Hrvatska što brže ušla u NATO.
"Mislim da moraju svojim zastupnicima u Kongresu objasniti kolike je napore Hrvatska u proteklih deset godina uložila ne samo u održavanju stabilnosti u regiji, već i u borbi protiv terorizma. Mislim da će Hrvatska igrati vrlo važnu ulogu u NATO-u, zahvaljujući svojem geo-strateškom položaju," istaknuo je.
Gospodin Kuzmanovich je podsjetio da su američki Hrvati svojedobno financijski i politički podržavali Hrvatsku u njenim naporima da postane slobodna i neovisna država, a danas je već na pragu NATO-a.
"Članstvo u NATO savezu donosi sa sobom kolektivnu sigurnost, a to znači da se san o Velikoj Srbiji neće nikada ispuniti. Kada Hrvatska uđe u NATO, to će zauvijek ostati samo san," rekao je gospodin Kuzmanovich.
U nekim medijima poput "Financial Timesa" pojavili su se napisi da Sjedinjene Države vrše pritisak na zemlje kandidate za NATO i Europsku zajednicu da izuzmu američke državljane od jurisdikcije međunarodnog kaznenog suda. Washington odbija ove navode. Veleposlanik Grdešić podsjetio je da su sporazume o "Članku 98" sa Sjedinjenim Državama od svih tih zemalja potpisale samo Rumunjska i Albanija. Upitali smo ga – ima li u tom smislu nekih američkih zahtjeva prema Hrvatskoj.
"Ja ovih dana nisam imao nikakvih takvih informacija, ali ne treba očekivati da ih neće biti, budući da rok ponuđen za to potpisivanje uskoro ističe," rekao nam je.
Veleposlanik Grdešić također je ocijenio da hrvatska odluka da ne podrži rat u Iraku neće imati dugoročne negativne posljedice na bilateralne odnose između dvije zemlje. "Amerikanci nisu zlopamtila i okrenuti su budućnosti," komentirao je naš sugovornik, istaknuvši da su dvije zemlje na bilateralnom sastanku između državnog tajnika Colina Powella i njegovog hrvatskog kolege Tonina Picule razmatrale moguće oblike hrvatskog angažmana u obnovi Iraka.
"Mi smo uputili pomoć humanitarnog tipa od tri milijuna dolara građanima Iraka. S državnim tajnikom Powellom razgovaralo se i o drugim oblicima pomoći, o mogućnosti da pošaljemo neke specijalizirane vojne jedinice i timove, na primjer, za deminiranje ili inžinjerijsku postrojbu ili možda neku drugu vrstu specijaliziranih jedinica ili stručnjaka. Da se u ovoj fazi, osim fizičke obnove Iraka, priđe i rekonstrukciji društva u Iraku. U tome Hrvatska, kao tranzicijska zemlja, ima puno iskustva i mislim da može ponuditi sasvim konkretnu pomoć Iraku," pojasnio je.
Veleposlanik Grdešić je podsjetio da su se u obnovu Iraka već uključili i hrvatski gospodarstvenici, te je izrazio nadu da će takvih oblika suradnje biti još više.