Svojim sinkopiranim, poliritmickim stilom, ragtime, naziv za instrumentalni zanr, primarno za klavir, rodio se, prema rijecima povjesnicara kulture Roberta Snydera, devedesetih godina 19. stoljeca, u crnackim barovima i bordelima gradova americkog Juga i Srednjeg Zapada, gradova poput Baltimorea i St. Louisa. Stil koji ce bitno utjecati na razvoj jazza, sam se razvio iz elemenata “cakewalka,” plesa koji je potekao od robova na plantazama sredinom 19. stoljeca, elemenata polke, a dobrim dijelom i koracnice, iz glazbe kakvu je pisao slavni John Philip Sousa. Ragtime je bio sredisnji americkoj popularnoj glazbi negdje od kraja 19. stoljeca do 20-ih godina proslog. Nitko ragtime nije svirao bolje, i duze, od Eubijea Blakea. Nevjerojatno, ali Blake je poznavao sve druge pionire ragtimea – “Jelly Roll” Mortona, Thomasa Wrighta Wallera, Jamesa Johnsona, Scotta Joplina, i cijeli niz manje poznatih imena, i sve ih je nadzivio, i to za puno desetljeca.
Eubie Blake, pijanist i skladatelj, rodjen je 7. veljace 1883, u Baltimoreu, savezna drzava Maryland. Sa cetiri godine vec je svirao na kucnom harmoniju. Roditelji, inace bivsi robovi, Eubijevu su prirodnu nadarenost odmah zapazili i upisali ga na satove klasicnog glasovira. Ali ono sto je Eubie volio svirati, to nije bila klasika, vec, na majcin uzas – ragtime. Smio ga je svirati samo kad nje nije bilo kod kuce. Ragtime je, naime, uzivao losu reputaciju, ne toliko kao glazba koliko zbog mjesta s kojima je ona bila asocirana – bordela i sumnjivih barova. Kao tinejdzer, Eubie se nocu i poceo iskradati iz kuce i na ta mjesta odlaziti jer je jedino tamo svoju glazbu mogao svirati. Svoj prvi rag i odsvirao je u jednom od baltimorskih bordela, 1899, kad mu je bilo samo 16 godina. “Sounds of Africa,” nazvao ga je. Objavio ga je 1919, pod onim drugim, poznatijim naslovom – “Charleston Rag.”
Za ragtime je tipicno melodijsko sinkopiranje u stiliziranoj tehnici “off-beata”, u desnoj ruci, nad pravilnim “beatom,” u lijevoj ruci. Ta Blakeova prva – “Charleston Rag”, najbolje rezimira njegov vlastiti stil sviranja ragtimea.
Blakeov susret, 1915, s vokalistom i piscem tekstova Nobleom Sisslejem, rezultirao je dugogodisnjom, plodnom suradnjom te dvojice talentiranih glazbenika. Godine 1921, njihova predstava – Shuffle Along, bila je jedna od prvih u Americi koju su napisali, rezirali i izvodili iskljucivo crnacki umjetnici. “Ol’ Man River,” Paul Robeson i Josephine Baker upravo su u njoj svoje karijere zapoceli. Kad je popularnost ragtimea pocela blijedjeti i Eubija Blakea su poceli zaboravljati. Godine 1946, kad su njemu bile 63 godine, povukao se u mirovinu, tako je barem mislio. Dvadeset i tri godine kasnije, 1969, na festivalu jazza u New Orleansu, Willis Conover, covjek koji je desetljecima vodio slavni jazz-program Glasa Amerike, na pozornicu je izveo 86-godisnjeg pijanista kojemu je Conoverova pomoc itekako bila potrebna. Na nogama je slab bio, ali kad je za glasovir sjeo i kad je pod onim njegovim dugim prstima ragtime ponovno odjeknuo, nije se znalo tko vise uziva – Eubie Blake ili publika. No, najveca slava Blakea je tek cekala. Istinsku ce popularnost uzivati 70-ih i 80-ih godina zahvaljujuci musicalu “Eubie,” postavljenom na Broadwayu 1978. godine. Dobitnik Predsjednicke medalje za slobodu vec je bio. Kao i nosilac pocasnih doktorata sa sveucilista Dartmouth, Rutgers, University of Maryland i New England Conservatory. Nekoliko godina prije brodvejskog uspjeha, 1973, kad je Eubijeu bilo TEK 90 godina, jos je jedan osobni trijumf dozivio - svladao je konacno svoj strah od letenja i po prvi puta u zivotu sjeo na avion, istina samo od New Yorka do Buffala. Od tog trenutka, medjutim, izgledalo je da njegovoj karijeri nema kraja – zaredali su nastupi po Evropi i u svim vecim gradovima Sjedinjenih Drzava. Zadnji je koncert dao 1982, kad mu je bilo 99 godina. Umro je u Brooklynu, u New Yorku, 12. veljace 1983, pet dana nakon svog stotog rodjendana. Cijeloga zivota, njegov najcesci dnevni obrok bio je pet-sest ustipaka i boca 7-Upa. Pusiti je poceo jos sa sest godina. Na svoj stoti rodjendan rekao je:”Da sam znao da cu ovoliko zivjeti, vodio bih vise racuna o sebi. Ljudi su cesto mislili da sam pijan jer puno sam zadnjih desetljeca teturao. Ja nikada nisam pio, to je samo zbog artritisa bilo.”
Njegov baltimorski sarm, njegova duhovitost, otvorenost i iskrenost, da i ne spominjemo njegovu virtuoznost i cinjenicu da su njegov zivot i rad obuhvatili znatan dio americke glazbene povijesti, sve je to od Eubijea Blakea nacinilo pravu nacionalnu instituciju. Evo sada i one njegove najpoznatije, sa snimke iz 1973, zbog koje je, u Buffalo, i morao avionom...devedesetogodisnji Eubie Blake i skladba iz predstave “Shuffle Along” – “I’m Just Wild About Harry”...