Nakon raspada Sovjetskog saveza, Sjedinjene Države ostale su jedina svjetska super-sila. Rastuća vojna i ekonomska snaga Sjedinjenih Država izaziva u drugim državama kako poštovanje, tako i ogorčenje. U proteklih nekoliko godina često se koristi pojam "imperij" kada se govori o globalnom dosegu američkog utjecaja. Je li to zaista tako, odnosno – može li se pojam “imperija” primjeniti na Sjedinjene Države?
Riječi kao što su "car" i "imperij" svojedobno su se koristile za moćne vođe i njihove podanike, no danas se koriste u daleko širem značenju. Ipak, kada komentatori nazivaju Sjedinjene Države "imperijom", time obično žele reći da se radi o zemlji koja koristi svoju moć da bi proširila svoj utjecaj diljem svijeta, baš kao što su to svojedobno činili Rim i Britanija.
Niall Ferguson autor je nove knjige "Imperij: Uspon i pad britanskog svjetskog poretka i pouke globalne moći". "Okupacija Iraka i nametanje američke uprave u toj zemlji odražavaju klasično ponašanje Britanskog carstva. Mislim da se to ne može nazvati drugačijim imenom samo zato jer se sada tako ponašaju Sjedinjene Države," ocjenjuje on.
Gospodin Ferguson podsjeća da su i Britanci svojedobno govorili da je sve što rade u najboljem interesu Iraka i Iračana. Prema njegovim riječima, u 19. stoljeću, Britanija je imala najjače gospodarstvo na svijetu i trebalo joj je otvoreno međunarodno tržište. Takav je danas slučaj sa Sjedinjenim Državama. Ipak, kaže gospodin Ferguson, većina Amerikanaca ne želi da se njihova zemlja pretvori u imperijalnu silu, jer se ne smatraju osvajačima, već graditeljima demokracije i slobode.
S druge strane, Michael Glennon, profesor međunarodnog prava sa sveučilišta Tufts u Massachussetsu, kaže da Sjedinjene Države nisu imperij, bez obzira kako definirali tu riječ.
"Imperijom se, po mojem shvaćanju, može nazvati država koja koristi silu da bi okupirala ili kontrolirala skupinu drugih zemalja ili neku regiju. Poražene države gube svoju autonomiju i političku neovisnost, te postaju kolonije imperijalne sile, koja uvodi svoje poreze i zakone, te postavlja svoju vladu," kazao je.
Profesor Glennon ističe da ljudi ne bi trebali miješati vojnu silu ili globalni ekonomski uspjeh s imperijalizmom, pogotovo kada taj uspjeh proizlazi iz strane potražnje za američkom robom, uslugama, pa i kulturom. Ipak, ljudi u mnogim dijelovima svijeta tvrde da američka kultura "guta sve pred sobom". Američke korporacije koje prodaju američku robu smatraju imperijalističkima, te odbacuju pojam globalne slobodne trgovine, koji Washington promiče kao put prema općem blagostanju.
Neki američki analitičari kažu da se Sjedinjene Države moraju nastaviti širiti na nova tržišta da bi zadržale svoje bogatstvo. Andrew Bacevich, profesor međunarodnih odnosa na Bostonskom sveučilištu, autor je knjige "Američki imperij - Realnosti i posljedice američke diplomacije".
"Da bi se održalo postojeće blagostanje, naši su političari zaključili da moramo u inozemstvu tražiti prilike za proširenje našeg gospodarstva. Oni smatraju da Amerika mora imati priliku investirati i trgovati. A da bi se takve prilike stvorile, ulažu se veliki napori da se svijet otvori za američko poduzetništvo i da ostatak svijeta prihvati to poduzetništvo," rekao je.
Profesor Bacevich dodaje da je iz hladnog rata proizašla strategija za pretvaranje Sjedinjenih Država u globalni imperij. On smatra da Sjedinjene Države ne žele kolonizirati ili izravno vladati u drugim zemljama, medjutim da jesu spremne koristiti silu za održavanje svjetskog poretka koji žele uspostaviti. Dodaje da i sam duboko vjeruje u slobodu, demokraciju i slobodnu trgovinu, no da nije siguran da bi ta načela trebalo nametnuti i ostatku svijeta. Neki povjesničari, međutim, ne dijele njegove sumnje. Mnogi ističu da je rimsko pravo i danas osnova pravnih sustava diljem svijeta.
Niall Ferguson kaže da je Britanija bila vrlo pozitivno utjecala na svoje kolonije pred kraj 19. stoljeća, donoseći im stabilnost i poštivanje vladavine zakona. On ističe da kasnije stečena neovisnost nije bivšim kolonijama donijela bolju društvenu i ekonomsku situaciju.
"Bilo je jasno da mnoge od tih zemalja nisu bile spremne za prijelaz na demokraciju. Britanci su to znali. Primjerice, vjerovali su da im treba više vremena da bi se izbjegli veliki etnički sukobi i nasilje u Indiji 1947. No, bili su prisiljeni povući svoju upravu iz Azije, Afrike i drugih dijelova svijeta zbog ekonomskih i političkih pritisaka, i to ne samo od Sjedinjenih Država, koje su smatrale da sva postojeća carstva nakon drugog svjetskog rata treba razbiti," rekao nam je.
Prema riječima profesora Fergusona, iako Sjedinjene Države ne priznaju da se ponašaju kao imperij, ipak bi mogle ponešto naučiti od Britanije. Prije svega - da uklanjanje nepoželjne vlade, poput onih u Afganistanu i Iraku, samo po sebi nije dovoljno. Imperij je - kaže profesor Ferguson - uspješan samo ako pobijeđenoj regiji donese rezultate, kao što su red i zakon, ekonomska stabilnost i relativno blagostanje.
Britanski povjesničar Henry Kamen, autor knjige "Imperij: Kako je Španjolska postala svjetska sila", kaže da bi Sjedinjene Države trebale izbjegavati korištenje vojne sile, te da će opstati korištenjem svoje gospodarske moći i globalizacijom. Prema njegovim riječima, američki imperij je vrlo zdrav sustav, jer se zasniva na promociji interesa teritorija koji su pod američkom kontrolom. Bez obzira jesu li Sjedinjene Države klasičan imperij ili ne, povjesničari kažu da mogu mnogo toga naučiti od ranijih carstava - od toga što treba izbjegavati, do toga što treba oponašati.