Vizija ujedinjene Europe često zbunjuje ne samo takozvane “obične građane”, već i političare. Hoće li proširena Europska unija voditi jedinstvenom, potpuno integriranom kontinentu ili će se pak stvoriti “nekoliko različitih Europa”, koje će – baš kao i za hladnog rata – dijeliti različiti politički, gospodarski i sigurnosni interesi? Na ova je pitanja nedavno u Washingtonu pokušao odgovoriti Jorg Monar, direktor Europskog instituta u Sussexu.
Jorg Monar je sažeo rezultate 26 znanstvenih projekata o integracijskim procesima u Europi, čiji je pokrovitelj britansko Vijeće za društvena i gospodarska istraživanja. Rezultati istraživanja pokazuju da je konačne oblike promjena teško nazrijeti. Integracijske procese poput uvođenja zajedničkog tržišta, zajedničke valute ili proširenja na Istok, prate i suprotni, dezintegracijski trendovi. To su primjerice bili ratovi u bivšoj Jugoslaviji, ili pak sve jače nezadovoljstvo građana Zapadne Europe centraliziranom birokracijom u Bruxellesu.
Na političkom i vojno-sigurnosnom planu, Jorg Monar ukazuje na znatnu “europeizaciju” nacionalne i lokalne vlasti u državama Zapadne Europe, bile one članice Unije ili ne. "Bez obzira na otpor utjecaju Europske unije na nacionalnu politiku u području zaštite okoliša, svjedoci smo da je britansko ministarstvo zaštite okoliša u velikoj mjeri usvojilo zajedničke, europske ekološke mjere. U politici razvoja regija, nasuprot nacionalnom centru, mjere Europske unije danas slijede čak i zemlje koje nisu kandidati za članstvo, poput recimo Švicarske ili Norveške," rekao je.
Trendovi dezintegracije najviše su zamjetni u ekonomiji te u izgradnji zajedničkog “europskog” identiteta, koji u izvjesnom smislu slabi nacionalni identitet. To je – rekao je Jorg Monar – očito u dilemama vezanim uz globalizaciju. “Neki na kontinentu Europsku uniju smatraju sredstvom za što bolju integraciju u globalizacijske trendove. Drugi je pak vide kao branu globalizaciji, koja se doživljava kao amerikanizacija” – objašnjava Jorg Monar.
Razlike između europskog istoka i zapada, ali i sjevera i juga, ukazuju da Europska unija u budućnosti treba pronaći fleksibilne načine rješavanja potpuno novih problema, koji se neće temeljiti na jednoobraznosti.
"U prošlosti iskušana rješenja za gospodarske, sigurnosne i političke probleme neće biti prikladna za pojedine zemlje. Europska komisija već danas eksperimentira s alternativama koje naglašavaju decentralizaciju, jer je očito da postoje otpori potpunom usklađivanju, unificiranosti na kontinentu koji je vrlo raznolik, ne samo na planu različitih država, već i u okviru pojedinih zemalja. U budućnosti, Europa će naglašavati fleksibilne modele uprave, jer to više neće biti zajednica 15 razmjerno sličnih zemalja, već udruga 25 ili više država koje su vrlo različite," ocjenjuje on.
Jorg Monar, njemački politolog koji je direktor britanskog Europskog instituta u Sussexu, rekao je da će nove članice Europske unije obnoviti transatlantske veze, koje su u posljednje vrijeme ponešto zapuštene, zbog razlika u vezi iračke krize.
“Bivše komunističke zemlje članstvo u Europskoj uniji doživljavaju kao povratak Europi kojoj su uvijek pripadale. To je važan čimbenik njihovog identiteta. Naravno, one žele biti članice Unije i iz gospodarskih razloga. Međutim, kada je u pitanju njihov geopolitički položaj, odnosno vojna sigurnost, zaštita se traži u NATO savezu, odnosno savezništvu s Amerikom” – izjavio je Jorg Monar.