Sa završetkom vojnih operacija u Iraku, administracija predsjednika Busha okreće se stimuliranju domaćeg gospodarskog rasta. Naš novinar pripremio je prilog o mogućim posljedicama rata u Iraku i rata protiv terorizma na američki i svjetski gospodarski rast.
Zasada još nije jasno hoće li - i do koje mjere - rat u Iraku potaknuti gospodarski rast u Sjedinjenim Državama. Povećana izdvajanja za obranu i za obnovu iračke infrastrukture vjerojatno će američkim kompanijama donijeti - barem kratkoročno - nove poslove. No, vladino trošenje može imati i negativne posljedice.
Prema riječima Garyja Beckera, dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju i profesor na sveučilištu Chicaga, kaže da bi rat mogao utjecati na gospodarstvo na dva načina. "S jedne strane, na rat smo potrošili razne resurse, što, dakle, predstavlja trošak. S druge strane, ukoliko nakon rata uspijemo povećati proizvodnju nafte u Iraku, cijena nafte na svjetskom tržištu će pasti. Ukoliko obnova Iraka ne bude izuzetno skupa, mislim da će neto učinak rata na američko gospodarstvo biti relativno mali".
Marc Miles, direktor Centra za međunarodnu trgovinu i ekonomiku pri washingtonskoj Zakladi Heritage, smatra da će američko gospodarstvo dobiti novi zamah. Kako kaže, sa završetkom rata nestaje i nesigurnost koja se negativno odražava na poslovanje.
Prema prvim procjenama, obnova Iraka koštat će preko 100 milijardi dolara. No, pitanje je - tko će to platiti i hoće li rat i obnova postati teret za američko gospodarstvo. Ekonomist Ken Goldstein iz organizacije The Conference Board sa sjedištem u New Yorku kaže da cijena rata u Iraku nije jedini faktor koji bi mogao negativno utjecati na američki gospodarski rast. Gospodin Goldstein ukazuje da su i Svjetska banka i Međunarodni monetarni fond smanjili prognoze gospodarskog rasta za Sjedinjene Države zbog sve većih proračunskih manjkova, izazvanih ne samo ratom u Iraku, već i smanjenjima poreza. Nadalje, predratna razilaženja oko Iraka u Vijeću sigurnosti i napetosti između Zapadne Europe i Washingtona dovela su do javnih bojkota proizvoda s obje strane Atlantika.
Ekonomist Edward Leamer direktor je kompanije Anderson Forecast, koja izdaje ekonomske i poslovne prognoze za Sjedinjene Države. "U Sjedinjene Države iz stranih izvora dolazi godišnje više od 400 milijardi dolara. To je više od 4 posto bruto nacionalnog proizvoda. Ukoliko strani ulagači izgube zanimanje za američke dionice i obveznice, to će u Sjedinjenim Državama izazvati velike probleme".
Ekonomist Ken Goldstein iz organizacije The Conference Board kaže da se ekonomska globalizacija počela usporavati i prije rata u Iraku i rata protiv terorizma. "Izravna strana ulaganja počela su padati već krajem devedesetih, daleko prije Iraka. Proces globalizacije se, dakle, već usporavao. No, tada je došlo do iračke krize, koja je već nanijela štete multilateralnim institucijama poput Svjetske trgovinske organizacije i Ujedinjenih naroda. Sve će se ovo odraziti i na dolazeće sporove oko toga tko će platiti za obnovu Iraka".
William Reinsch, predsjednik Nacionalnog vijeća za trgovinu s inozemstvom ne vjeruje da će političke napetosti između Amerike i Europe imati većeg ekonomskog utjecaja. Kako kaže, jednostavno će trebati uložiti potrebne napore da bi se nastala šteta izbrisala. Većina stručnjaka slaže se da bi rat u Iraku i rata protiv terorizma mogao najviše utjecati na protok ljudskog kapitala i ideja. Rat protiv terorizma već je doveo do uvođenja novih ograničenja na putovanja i useljavanje. Kako kaže gospodin Reinsch, to je prilično zabrinjavajuće. "Jedan od razloga zbog kojih ova zemlja već tako dugo živi u blagostanju jest činjenica da tako mnogo toga uzimamo iz drugih zemalja. Imamo najbolje ljude i najbolje ideje iz cijelog svijeta. Neki do njih se nakon studija vraćaju kući, ali nose sa sobom naš način razmišljanja i naše vrijednosti. To nas čini jačima, međutim, upravo taj protok ljudi i ideja počeli smo ograničavati. To će na kraju znatno utjecati na naš imidž u inozemstvu".
Većina analitičara slaže da će se u budućnosti promijeniti i međunarodni gospodarski rast i međusobna ovisnost zemalja svijeta. Ukoliko dođe do jačanja političke nesigurnosti i porasti terorizma, glavne žrtve bit će američko i svjetsko gospodarstvo. No, za sada, kažu stručnjaci, može se očekivati sporiji, ali stabilni rast gospodarstva.