Nedugo su znanstvenici objavili da su odredili praktički čitav ljudski genetski zapis. Neke bolesti, - poput raka, srčanih bolesti, astme -, djelomično su genetski uvjetovane, ali i uvjeti okoliša isti tako igraju određenu ulogu. Kako točno uzajamno djeluju genetika i okoliš jedno je od najvažnijih pitanja ne samo znanosti, nego i javne politike. Znanstvenici su, međutim, već dobro uznapredovali u traženju odgovora na to pitanje.
Neki ljudi puše po kutiju cigareta dnevno i požive do duboke starosti. Drugi dobiju rak pluća i umru mladi. Znanstvenici kažu da razlika između tih ljudi leži dijelom u njihovim genima. Ovih su dana znanstvenici objavili do sada najpotpuniji zapis čitavog genetskog koda čovjeka. Taj je zapis, međutim, tek početak, kako tvrdi Kenneth Olden, direktor američkog Nacionalnog instituta za medicinu okoliša: "Mislim da je potpuno jasno što će biti slijedeći korak - fokusiranje na interakciju gena i okoliša. Jasno je da određivanjem sekvenci ljudskog genoma još nismo razriješili i tajnu nastanka bolesti."
Gospodin Olden najavljuje da su znanstvenici Nacionalnog instituta za medicinu okoliša korak bliže razotkrivanju te tajne. U tijeku je projekt koji je već katalogizirao sićušne razlike u više od dvije stotine gena, koji utječu na to kako ljudski organizam reagira na uvjete okoliša. Pod uvjetima okoliša, znanstvenici Instituta podrazumijevaju kemijske spojeve, ali i mnoge druge čimbenike. "Način življenja, ponašanje, prehrana, izloženost lijekovima i drugim farmaceutskim pripravcima - sve je to ono što smatramo uvjetima okoliša," ističe Kenneth Olden.
A, svi ti uvjeti okoliša na različite ljude različito djeluju. U kolikoj mjeri i kako se u tom različitom djelovanju očituje genetika, to će se vidjeti kada, jednog dana, projekt Nacionalnog instituta za medicinu okoliša bude završen. Za sada je i u slučaju međusobne interakcije gena, - iskazane proteinima čiju strukturu uvjetuje genski kod -, vrlo teško odrediti kako se očituju čak i male razlike u genima. Neki polimorfizmi, - kako se zovu te male razlike u genima -, sami po sebi ne izgledaju posebno značajni, kaže znanstvenik Instituta Les Reinlieb: "Ustvari, jedan od polimorfizama izgleda kao da poboljšava zdravlje. Ali, čitav niz različitih polimorfizama različitih gena, u kombinaciji, može predisponirati ljude za razne bolesti, konkretno recimo za povećani rizik od srčanih bolesti."
Genetske varijacije igraju ulogu i u slučaju infarkta, raka, astme, te alergije na lijekove. Projekt istraživanja i genetskih varijacija i interakcija s okolišem odnijet će, kažu znanstvenici, dosta vremena - najmanje čitavo slijedeće desetljeće. Za sada, projekt Nacionalnog instituta za medicinu okoliša sadrži popis od tristotinjak gena, čije se varijacije katalogiziraju. No, popis će sigurno još značajno porasti.