Linkovi

Obnova Iraka - 'po prijateljskim vezama'? (14/4/03) - 2003-04-14


Svi američki dnevni listovi na naslovnicama imaju slike pronađenih sedam zarobljenih vojnika, koji su već prebačeni u Kuvajt, a čija se sudbina nije znala puna 22 dana.

Druga tema je zauzimanje Tikrita, Saddamovog rodnog grada, koji je u koalicijske ruke pao uz tek sporadične borbe. “Zauzamanje Tikrita može okončati velike vojne operacije unutar Iraka i pažnju američkih postrojbi više okrenuti na potpunu uspostavu sigurnosti, obnavljanja infrastrukture i izgradnju Iraka. Američki će vojnici imati više vremena za pronalaženje oružja za masovno uništavanje te za hvatanje odbjeglih iračkih čelnika” – ističe današnji Washington Post.

******

Koje će američke firme obnoviti Irak – za što će američki porezni obveznici u sljedećih nekoliko godina vjerojatno izdvojiti oko 100 milijardi dolara? Pitanje postavlja uvodničar New York Timesa. Uvodnik predstavlja kritiku vlade Sjedinjenih Država koja je – tvrdi uvodničar newyorškog dnevnika - poslove obnove počela dodjeljivati po “prijateljskim vezama”. Zapošljavaju se - barem za sada - firme koje su bile povezane sa visokim vladinim dužnosnicima ili pak one u čijim upravnim odborima sjede ministri u bivšim republikanskim administracijama.

Uvodničar New York Timesa spominje Halliburton, u kojoj je prije svog mandata radio dopredsjednik Dick Cheney, te Bechtel, u čijem je upravnom odboru bivši državni tajnik George Schulz. “Činjenica da su upravo te firme dobile prve poslove u obnovi Iraka nalikuje na činjenje usluga vlastitim prijateljima. Vladina tvrdnja da se rat u Iraku vodi zbog razoružanja i demokracije, a ne radi profita, ovime je znatno oslabljena” – piše u uvodniku New York Timesa.

******

Washington Times, pak, piše o pljačkanju iračkog nacionalnog blaga, odnosno ostataka starih kultura s ovih područja – Mezopotamije, Asirije, Sumera, Babilona te islamske kulture. Prema riječima zamjenika direktora iračkog Nacionalnog muzeja Nabhala Amina, iz te je ustanove ukradeno ili je uništeno 170 tisuća antičkih predmeta, starih više tisuća godina. "Vrijedili su milijarde dolara. Nestali su rukopisi stari pet tisuća godina, a to su bili neki od najstarijih dokaza ljudske pismenosti. Nema više i četiri tisuće godina stare srebrene harfe iz Ura, grada koji se u Bibliji navodi kao rodno mjesto patrijarha Abrahama" - piše Washington Times.

XS
SM
MD
LG