Nepuna dva mjeseca nakon predaje hrvatskog zahtjeva za primanje u Europsku Uniju Ministarsko je vijeće zatražilo od Europske komisije izradu ocjene o aplikaciji, dakle argumentirano mišljenje da li Europska unija može s Hrvatskom otvoriti pregovore o ulasku u Uniju. Procedura je standardna, temelji se na članku 49. temeljenog zakona Unije. Riječ je o dugačkom procesu u kome aplikant dobiva upitnik s oko tisuće pitanja o svima aspektima življenja u zemlji.
Provjeravanje dokumentacije svojevrsno je rentgeniranje sustava zemlje. Kroz ovakvu su proceduru prolazili svi kandidati. Uobičajen je rok od traženja Komisijinog mišljenja do sastavljanja završne ocjene oko godinu dana. Računa se da bi, u najboljem slučaju, Komisijino mišljenje bilo podastrijeto za godinu dana, možda koji mjesec više, što ne ovisi toliko o odgovorima na upite koliko o političkoj situaciji u Hrvatskoj. Europska unija želi se naime uvjeriti da je Hrvatska poslije izbora stabilna, da vladajuća koalicija funkcionira i da je –možemo i to kazati – koalicija stranaka na vlasti po volji Uniji koja zasigurno, kao i u slučaju nekih drugih kandidata, neće pristajati na nepopularne i nedemokratske opcije.
Ministri vanjskih poslova EU ni danas se nisu konkretnije očitovali što će Unija ponuditi zemaljama regije na Solunskom summitu u lipnju – što znači da rasprava još uvijek traje i da je rješenje ostavljeno za svibanjski redovni ministarski sastanak. Europska unija odlučila se na aktivnije uvjeravanje zemalja regije na potrebu pune suradnje s Tribunalom usvojivši mjeru zabrane izdavanja viza za ulazak u zemlje Unije osobama za koje se sumnja da pomažu ratne zločince. Balkanske teme, ma koliko su nama zanimljive pa i bitne, nisu bile udarne, Europska unija razmatra iračku strategiju po završetku rata, za sada će se koncentrirati na dostavu humanitarne pomoći ali su počele prve ozbiljnije rasprave kako Unijine po pitanju Iraka razjedinjene članice vide stabilizaicju ove zemlje, Unijin doprinos smirivanju i, naravno, u ovome kontekstu, vidove pomirivanja i unutar-EU-ropskih i transatlanstkih podjela.
Neke su zemlje, uključujući Francusku, izrazile spremnost na slanje mirovnih trupa u Irak, slično kao što se Unija angažirala u Afganistanu gdje su većina mirotvoraca Europljani.