Do summita NATO saveza u svibnju sljedeće godine u članstvu ove organizacije će, kako se očekuje, biti još sedam zemalja Istočne i Središnje Europe. Tri baltičke zemlje - Estonija, Latvija i Litva - te Rumunjska, Bugarska, Slovačka i Slovenija. Jesu li te zemlje – koje su već pozvane u članstvo - spremne za NATO? Što mu uopće one mogu ponuditi? I Rasprava o ova dva pitanja vodila se u Senatu Sjedinjenih Država, u Odboru za međunarodne odnose.
Stručnjaci koji su Senatu izložili poglede na ovu problematiku složili su se da svih sedam zemalja zadovoljava kriterije za članstvo. Kriterija je bilo pet – prvo, unutrašnja stabilnost i razvoj demokracije, drugo - bilateralna suradnja sa Sjedinjenim Državama, treće vojna suradnja u intervencijama u Afganistanu i Iraku, četvrto – doprinos regionalnoj sigurnosti i peto – sudjelovanje u globalnom ratu protiv terorizma.
Bugajski: U NATO savezu treba biti što više zaista pro-američkih država
Kako je ovih dana glavna tema rat u Iraku te razlike među američkim saveznicima o legitimitetu američke i britanske akcije, članove senatskog Odbora za međunarodne odnose zanimalo je – koliko je takozvana “nova Europa” zaista pro-američka”? Na pitanje je odgovorio Janusz Bugajski, direktor Odjela za istočnu Europu pri Centru za strateške i međunarodne studije.
"Što je više članova NATO saveza, to će u njemu biti više istinskih američkih saveznika. Jer, za njih NATO savez jest prvenstveno – Amerika. Amerika je jamac njihove sigurnosti i nacionalnog suvereniteta. To prvenstveno vrijedi za Rumunjsku i Bugarsku i tri baltičke zemlje, ali vjerujem i za Slovačku i Sloveniju. Ne treba zaboraviti da se NATO savez i u prošlosti sastojao od nekoliko skupina zemalja - sa različitim stupnjem vjerodostojnosti, kada je u pitanju savezništvo s Amerikom. Bivše države komunističkog bloka spadaju u kategoriju zaista pro-američki nastrojenih zemalja. To se pokazalo i na primjeru iračke krize. Dobro je da je u NATO savezu što više takvih država."
S tim u vezi, Janusz Bugajski je pozvao senatski Odbor za međunarodne odnose da podrži neovisnost Kosova. Slično bi, rekao je Janusz Bugajski trebalo postupiti i u slučaju Crne Gore “…ukoliko se pokaže da je državna zajednica sa Srbijom neuspješna…” Janusz Bugajski je dodao da “…ovaj krug proširenja daje nadu i drugim zemljama, poput Hrvatske, Makedonije i Albanije, da i one u bliskoj budućnosti – ako ispune kriterije za članstvo – mogu postati dijelom Sjeverno-atlantskog saveza.”
Larrabee: Nove članice mogu oživiti NATO savez
“Nove članice mogu oživiti NATO savez, koji se danas znatno razlikuje od onog od prije desetak godina. Danas Sovjetski Savez više nije glavna prijetnja, već su glavni ciljevi borba protiv terorizma i stabilizacija kriznih točaka” – izjavio je Stephen Larabee, znanstvenik iz Korporacije Rand, neovisne znanstvene ustanove koja se bavi sigurnosnim analizama.
"Ako razmislimo o vjerojatnoj situaciji nakon rata u Iraku, očito je da će nam trebati saveznici. Možda ne toliko na vojnom planu, ali svakako u obnovi te zemlje. Također, tu je i rat protiv globalnog terorizma. Tu u svakom slučaju trebamo saveznike i partnere na širokom spektru područja - od bankarstva pa do obavještajnih djelatnosti i kontrole granica. Zbog toga mislim da je vrlo važno što je državni tajnik Powell ovotjednim razgovorima u Bruxellesu počeo s premošćivanjem razlika s Europskom unijom" - rekao je na svjedočenju u Senatu Stephen Larrabee.