Povijest Sjedinjenih Država pokazuje da ratovi obično vode u visoku inflaciju. Za vrijeme američkog građanskog rata, 1861. do 1865., cijene su porasle za 117 posto, za vrijeme prvog svjetskog rata - 126 posto, a za vrijeme drugog svjetskog rata 108 posto. Tako je bilo i za rata u Koreji i u Vijetnamu. Inflaciju nakon ovog posljednjeg slijedila je recesija velikih razmjera te masovni gubici na burzi.
Hoće li tako biti i ovaj put; najavljuje li 'drugi irački rat' kraj dugog razdoblja rekordno niske inflacije?
Kad se analizira cijena rata, situacija nije alarmantna. Profesor ekonomije na Sveučilištu Yale William Nordhaus procjenjuje da bi kraći rat - jedan mjesec borbi i dva i pol mjeseca post-ratne američke nazočnosti u Iraku - koštao oko 50 milijardi dolara. Eskalacija rata i na malo duže razdoblje dovela bi do brzog rasta njegove cijene na nekih 140 milijardi.
Bivši gospodarski savjetnik predsjednika Busha, Larry Lindsey, procjenio je da bi rat mogao koštati između 100 i 200 milijardi dolara, što je još uvijek manje od 1.5 posto ukupnog društvenog proizvoda Sjedinjenih Država.
Cijena 'prvog iračkog rata', poznatog kao Zaljevski rat, 1991. godine bila je 48 milijardi dolara, od čega su znatan dio platili američki saveznici.
Pretpostavlja se da bi u slučaju brze pobjede nad Saddamom Husseinom cijene nafte pale, a situacija na financijskim tržištima znatno stabilizirala. Uslijed nižih kamatni stopa, koje bi ponovno postale realistične, svjetska bi ekonomija ponovno mogla rasti.
Iskustvo prijašnjih uspješno vođenih ratova pokazuje da oni na vrijednost dionica imaju pozitivan učinak. Za drugog svjetskog rata, industrijski indeks S&P zabilježio je rast od 58 posto, 27 posto za vrijeme rata u Koreji, te 7 posto za vrijeme vijetnamskog rata i rata u Zaljevu.
Prvog dana koalicijskih operacija protiv Iraka cijene nafte su pale, a industrijski indeks Dow Jones zabilježio je najveći dnevni rast vrijednosti dionica u više od dvadeset godina.
Pitanje je hoće li se ti pozitivni trendovi nastaviti. U slučaju da se sukob odulji, moglo bi doći do rasta cijena nafte, rasta inflacije i usporavanja već ionako anemičnog gospodarskog rasta.
Analiza Međunarodnog monetarnog fonda pokazuje da će - ako barel nafte, u sljedećih godinu dana, poskupi za dodatnih deset dolara - globalni društveni proizvod biti manji za oko 0.6 posto. Američki bi bio smanjem za 0.8 posto, dok bi najveću štetu pretrpile zemlje koje ovise o uvoznim energentima, Južna Koreja, Indija i Tajland.
U članku objavljenom u poslovnom časopisu Business Standard, ekonomist B. R. Prasad navodi rezultate istraživanja jednog finskog gospodarskog instituta. Za vrijeme ratova koji se vode na domaćem tlu, brutto nacionalni proizvod se znatno smanjuje, dok GDP raste za vrijeme ratova koje zemlja vodi u inozemstvu. Inflacija je veća za vrijeme ratova koji se vode na domaćem tlu, a niža za vrijeme ratova koji se vode u inozemstvu.
Na temelju ovog istraživanja, moglo bi se pretpostaviti da će rat, koji Sjedinjene Države sada vode u Iraku, pomoći američkoj ekonomiji, što potom - zbog njezine ključne uloge na globalnoj gospodarskoj sceni - može imati pozitivne posljedice za cijeli svijet.