Nastojanja da se Irak razoruža bez rata propala su zbog dubokih razlika između članica Vijeća sigurnosti, koje su se odnosile na vremenski okvir intervencije, metoda nadzora nad iračkim arsenalom kao i krajnjih ciljeva u Iraku.
U studenom prošle godine Vijeće sigurnosti se složilo da se Irak mora razoružati. Jednoglasno usvojena rezolucija 1441., upozorila je Bagdad da će biti sučeljen s 'ozbiljnim posljedicama', ukoliko to ne učini. No, diplomati se nisu uspjeli složiti što konkretno znači definicija 'ozbiljne posljedice' i kako bi je valjalo primjenjivati.
Britanija kritizirala Francusku zbog prijetnje vetom
Govoreći u Vijeću sigurnosti, veleposlanik Britanije Jeremy Greenstock okrivio je prije nekoliko dana za diplomatski neuspjeh jednu neimenovanu zemlju koja je zaprijetila vetom. Poslije je rečeno da se radi o Francuskoj. "Moramo zaključiti da konsenzus u Vijeću neće biti moguć u okvirima Rezolucije 1441. Jedna zemlja je zaprijetila da će uložiti veto na bilo kakav ultimatum bez obzira - kako je rečeno - 'na okolnosti'. Ta je zemlja odbacila naš prijedlog kompromisa čak prije negoli je to učinila iračka vlada" - izjavio je britanski diplomat.
Leurs: 'Promjena režima' išla je dalje od razoružavanja
Bivši američki veleposlanik pri svjetskoj organizaciji William Leurs predsjednik je Udruge Ujedinjenih naroda, privatne organizacije koja promiče ciljeve svjetske organizacije. On kaže kako nikad nije postojalo neslaganje glede toga da postoji potreba za razoružavanjem Iraka. No napominje da je američka poruka bila razvodnjena jer je administracija predsjednika Busha usvojila neke druge ciljeve u Iraku, kao što su 'promjena režima', koji su išli dalje od razoružavanja:
"Neke države, mislim konkretno na Francusku, interpretirale su kao da to želimo učiniti iz višestrukih raloga, ne jednostavno da razoružamo Irak, kako se to traži u spomenutoj rezoluciji. Za to su razloge mogle pronaći i u nekim drugim stvarima koje su se mogle čuti u Washingtonu - da se radi o promjeni režima, da je riječ o demokratizaciji cijele regije itd. S diplomatskog stajališta, Sjedinjene su Države raspršile onu snažnu poruku koja je poslana 8. studenog prošle godine u rezoluciji 1441."
Gospodin Luers dodaje da je i nova doktrina predsjednika Busha o preventivnim akcijama protiv moguće prijetnje uznemirila članice Vijeća.
Krasno: Saveznicima smo trebali pružiti ruku
Profesorica na Sveučilištu Yale Jean Krasno, jedna od autora nedavno objavljene knjige o Ujedinjenim narodima i Iraku. Ona kaže da su rasprave po tom pitanju bile usijane i da su prouzročile duboke rane: "Umjesto da smo pružili ruku našim saveznicima i prijateljima i pokušali ih približiti, mi smo prema njima podigli ogradu. Tako da nije bilo lako u Vijeću sigurnosti raspravljati o tim pitanjima."
Gospodin Luers smatra da je značajna činjenica što su Sjedinjene Države osjetile potrebu da cijelu stvar vrate u Vijeće sigurnosti, jer taj postupak ilustrira koliko su Ujedienjni narodi bitna institucija.
Hoće li biti negativnih reakcija u Vijeću sigurnosti kao rezultat američke vojne akcije? Gospođa Krasno kaže da to ovisi o onome što će se događati na bojnom polju tijekom nadolazećih dana i tjedana. U svakom slučaju, kažu analitičari, Ujedinjeni narodi će ponovno biti potrebni za obnovu Iraka, jednom kad utihnu topovi.