Ovaj će radni tjedan na svjetskom gospodarskom planu biti obilježen iračkom krizom – poručuju investitori sa svjetskih burzi. U Sjedinjenim Državama, Središnja banka će ovog tjedna, vjerojatno već sutra, raspravljati o mogućnosti novog smanjenja kamatnih stopa, odnosno o smanjenju na razinu koja nije vidjena još od 1958. godine, upravo u vrijeme kada je Elvis Presley odlazio u vojsku.
Novo bi smanjenje kamatne stope došlo i nakon šokantne vijesti o 308 tisuća izgubljenih radnih mjesta u veljači i smanjene maloprodaje – što su više nego sigurni pokazatelji o daljnjem usporavanju američkog gospodarstva. Analitičari Središnje banke, opet, ističu da je to usporavanje uvjetovala vrlo teška zima i rastuća bojazan od rata te da će se situacija znatno poboljšati nakon što se ratni sukob okonča.
Medjutim, mnogi analitičari postavljaju pitanje: ”Što ukoliko se rat oduži?” Jednoglasni odgovor glasi: ”To ne bi bilo dobro ni za američku ni za svjetsku ekonomiju!” Buduća globalna gospodarska perspektiva ovisi i o tome hoće li iračka naftna postrojenje biti oštećena ili čak uništena, zatim koliko će Bagdad biti razoren te hoće li biti korištena oružja za masovno uništavanje. To su sve pretpostavke, a ono što je sigurno jest to da će svjetsko gospodarstvo ući u ovaj rat sa slabije startne pozicije nego što se to moglo očekivati samo prije par mjeseci. Čelnik Medjunarodnog monetarnog fonda, Horst Koehler, procjenjuje da će globalna ekonomska ekspanzija u ovoj godini biti negdje oko tri posto, a još prošlog rujna gospodin Koehler je prognozirao gospodarski rast od 3.7 posto.