U povodu održavanja najavljenih parlamentarnih izbora, prijedloga da se ukine posebna izborna jedinica za dijasporu, te da unatoč dvojnom državljanstvu na izbore ne može nitko tko nema bar tri mjeseca prebivalište u Hrvatskoj u Zagrebu smo razgovarali s gospodinom Matom Arlovićem.
MATIĆ: Gospodine Arlović iznijeli ste dva nova prijedloga izbornog zakona. S obzirom na zakonske rokove koji predviđaju da izborna pravila moraju biti poznata godinu dana prije izbora po kojem će se izbornom zakonu birati na sljedećim izborima?
ARLOVIĆ: Ja mislim da će slijedeći izbori u Hrvatskoj biti održani na temelju izmjena i dopuna sada važećeg izbornog zakona koji će zaštititi osnovnu, sadašnju koncepciju, ali će biti usklađen i sa promjenama ustava, sa ustavnim zakonom o nacionalnim manjinama i drugačije će riješiti pitanje zastupnika dijaspore.
MATIĆ: Najavili ste da će se u deset izbornih jedinica birati, umjesto dosadašnjih 140, 120 zastupnika. Ne znači li to automatski podizanje izbornog praga i eliminiranje manjih političkih strnaka?
ARLOVIĆ: Sve stranke ili sve liste koje pređu prag od 5 posto sudjeluju u podjeli glasova. I po sada važećem zakonu stvarni prag je bio ne 5 posto, vec 7 posto. Imamo 14 zastupnika koji su se birali u 10 izbornih jedinica, to je 7 posto. Prema tome problem nastaje u nečemu što do sada nije spominjano – da sve stranke koje su prešle 5 posto sudjeluju u podjeli glasova, a nisu ostavrili 7 posto. Praktički, jedan dio rasutih glasova dijele među sobom, a na štetu ljudi koji biraju.
MATIĆ: Predlažete, također, da se ukine posebna izborna jedinica za dijasporu, te da unatoč dvojnom državljanstvu na izbore ne može nitko tko nema bar tri mjeseca prebivalište u Hrvatskoj uoči izbora. Time su praktički Hrvati koji imaju hrvatsko državljanstvo, a žive u Bosni i Hercegovini eliminirani iz izbora. Čime ste se rukovodili prilikom tog prijedloga?
ARLOVIĆ: Ne bi se moglo dogoditi da praktički, nitko ne može pitati šta radi Ljubo Česić Rojs. Ne slaže se sa strankom pa ga više stranka ne može kontrolirati. U isto vrijeme oni koji su ga izabrali ne žive u Republici Hrvatskoj pa im nije ni interes šta on radi. A mi kao birači ili kao građani možemo samo slijegati ramenima jer on ima kao, neopozivi mandat i u tom pogledu može raditi što poželi.
MATIĆ: Ako sam dobrio shvatio, mi više – ako se prihvati model koji vi zagovarate – ne možemo govoriti o nikakvim zastupnicima dijaspore?
ARLOVIĆ: Ne, mi bi udovoljili građanima Republike Hrvatske, dvojnim državljanima, koji bi bili predstavljeni. Ali ono što bismo mi željeli, uz to, jeste – napraviti posebni zakon koji bi uredio pitanje odnosa između Hrvatske i njene dijaspore. To je nešto drugo, gdje mi smatramo da bi trebalo stvoriti jedno posebno tijelo, stručno tijelo, u kojem bi bili najugledniji predstavnici dijaspore, neovisno o tome imaju ili ne hrvatsko državljanstvo, ali su podrijetlom Hrvati.
MATIĆ: Kad možemo očekivati izbore?
ARLOVIĆ: Vjerujem da je najrealnija opcija da izbori budu krajem desetog i pocetkom jedanaestog mjeseca, ali nije isključena varijanta da izbori budu u veljači odnosno u ožujku iduće godine.