Po drugi put u šest mjeseci Velika Britanija je odgodila posjet princa Andrewa Hrvatskoj. Britansko Ministarstvo vanjskih poslova izvijestilo je da se posjet Vojvode od Yorka odgađa zbog nedovoljne suradnje Hrvatske s Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu.
Suradnja s haaškim Tribunalom ponovo je razlog nedolaska drugog sina kraljice Elizabete II u Hrvatsku. Britansko Ministarstvo vanjskih poslova hrvatskog je veleposlanika u Londonu Joška Para obavijestilo da se prinčev posjet odgađa zbog nedovoljne suradnje Zagreba s Den Haagom, nakon što se glavna tužiteljica Carla Del Ponte prošlog mjeseca stranim veleposlanicima u Den Haagu požalila na Hrvatsku.
Domacim medijima Paro je prenio poruku britanskog Foreign Officea - “rekli su da člana kraljevske obitelji ne mogu izlagati kontroverznom posjetu Hrvatskoj obzirom na stajališta tužiteljice o hrvatskoj nesuradnji s Tribunalom”, rekao je hrvatski veleposlanik u Londonu.
Iako iz njenog ureda nema službene potvrde glavna tužiteljica protestirala je što Hrvatska još nije izručila generala Antu Gotovinu, što je umirovljeni general Janko Bobetko u bolnici primio priznanje grada Novske i tom prilikom dao političke izjave te što vlada odugovlači sa slanjem dokumenata o ratu u Bosni i Hercegovini.
Britansko nezadovoljstvo hrvatskom suradnjom s Tribunalom nije rezulitrao i odgađanjem posjeta premijera Ivice Račana Londonu 18. i 19. ovog mjeseca, ali britanski izvori najavljuju da Britanija nema namjeru ratifiricirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU. Britanija također neće podržati hrvatski zahtjev za članstvo u Europskoj Uniji - sve dok Hrvatska ne ispuni preostale političke kriterije među kojima je ključan povratak srpskih izbjeglica i povrat njihove imovine.
“Pozitivan odgovor na zahtjev za članstvo možemo očekivati jedino ako ispunimo preuzete obaveze. Sve ovisi o nama samima” - kazao je za Glas Amerike hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
“Sto se tiče povratka, činjenica je da je to proces, ali je i činjenica da postoje određene snage, najviše na lokalnoj razini, koje blokiraju državnu volju da se taj posao obavi što prije. Svi naši građani, bez obzira na nacionalnost, imaju pravo na povratak u svoju domovinu, imaju pravo na raspolaganje svojom imovinom i imaju pravo na sigurnost. Na kraju, prostori koji su ostali bez stanovništva, mogu doživjeti svoju obnovu jedino ako ljudi rade i ako aktiviraju sve potencijale” - kazao je Mesić.
Izbjeglim Srbima do sada su, prema podacima Ministarstva za javne radove vraćene 11.582 kuće, oko 63 posto njihove imovine, a 6881 kuća još je uvijek u posjedu privremenih korisnika, uglavnom Hrvata izbjeglih iz Bosne.
Nevladine organizacije upozoravaju da većina izbjeglih Srba ne može do svojih kuća iako su im službeno vraćene.
“Hrvatska što prije mora osigurati povratak svojih građana srpske nacionalnosti i vratiti njihovu imovinu” - kazao je predsjednik Mesić. Dodao je da jedino ispunjavanjem obaveza Hrvatska u EU može biti prepoznata kao pravna država, a jedino takva može dobiti zeleno svjetlo za početak pregovora o priključenju Uniji.
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Hrvatske, prvi hrvatski korak prema članstvu, do sada je ratificiralo samo pet evropskih država - Irska, Danska, Austrija, Njemačka i Španjolska.