Na američkoj političkoj sceni, moguća vojna akcija protiv Iraka, prilično je kontroverzno pitanje za oporbenu Demokratsku stranku, prvenstveno za osam njezinih političara koji su najavili da razmišljaju o predsjedničkoj kandidaturi, na izborima sljedeće godine.
Možda je prerano razmišljati o predsjedničkim izborima koji će se održati u studenom sljedeće godine, međutim, osam demokrata već je najavilo da će se boriti za nominaciju svoje stranke. U sljedećih nekoliko tjedana, moglo bi im se pridružiti još petero stranačkih kolega.
Dennis Kucinich i Carol Mosley Braun, dva političara koji su se posljednji priključili “predsjedničkim aspirantima”, najotvorenije se protive ratu. Kongresmen iz Ohia Dennis Kucinich jedini je od svih potencijalnih kandidata u Kongresu glasao protiv rezolucije koja predsjednika države ovlašćuje na korištenje vojne sile u krizi s Irakom.
"Ovaj je rat pogrešan rat. Životi naših vojnika će biti u opasnosti. U opasnosti će biti i životi nevinih iračkih civila. Vjerojatno je svakom jasno, da ako ubijemo tisuće nevinih, da će bijes protiv Amerike biti još veći. U vlastitoj ćemo se kući osjećati sve manje i manje sigurni", kaže gospodin Kucinich.
Rezoluciju koja predsjedniku Bushu daje ovlasti da se koristi vojnom silom u slučaju Iraka podržala su četiri demokratska aspiranta na Bijelu kuću. To su kongresmen Dick Gephardt te senatori Joe Lieberman, John Kerry i John Edwards. Njihova bivša kolegica u Senatu, političarka iz Chicaga, Carol Moseley Braun, u nedavnom je proglasu o svojoj mogućoj predsjedničkoj kandidaturi podsjetila da “prema američkom ustavu, jedino Kongres može navjestiti rat, a ne predsjednik države.”
Ona je kritizirala svoje kolege koji su podržali kongresnu rezoluciju. Ugledni Washingtonski analitičar Stuart Rothenberg kaže da ulazak Dennisa Kucinich u “utrku” za Bijelu kuću znači da će “pitanje Iraka, barem nakratko, imati određenu ulogu u nominacijskom procesu Demokratske stranke.”
"Dennis Kucinich nema nikakve izglede da pobjedi u utrci za predsjedničku nominaciju Demokratske stranke. No, ja mislim da se on za nominaciju u stvari niti ne natječe. On želi svojom kandidaturom ovo pitanje držati otvorenim, želi očvrstiti javno protivljenje ratu i – ako može – pogurati svoje suparnike da oštrije kritiziraju predsjednika Busha."
Ankete pokazuju da vladu u iračkoj krizi podržava oko 60 posto stanovništva. Međutim, ako se anketiraju jedino pristaše Demokratske stranke - onda je protivljenje jače, ratu se protivi oko polovice demokrata. To demokratske političare koji se natječu za predsjedničku nominaciju svoje stranke stavlja u težak položaj – kaže gospodin Rothenberg te dodaje:
"Oni naravno žele da dođe do izražaja njihov patriotizam, njihov čvrst stav prema Saddamu Husseinu i al-Qaidi. Međutim, svjesni su da mnogi pristaše stranke na terenu nisu baš oduševljeni mogućnosšću da Amerika napadne Irak. Naime, obični pristaše stranke smatraju, u velikoj većini, da je predsjednik prenaglio u svojoj politici prema Iraku. Zbog toga se sada ti aspiranti za Bijelu kuću nalaze u vrlo podvojenoj poziciji."
U ovom trenutku, planove o mogućoj kandidaturi najavilo je osam političara iz Demokratske stranke. Uskoro bi im se moglo pridružiti još pet kolega. Rasprava o iračkoj krizi i američkoj vanjskoj politici u tom će slučaju postati još žešća.