U središtu Pennsylvanije žive Amiši, vjerska zajednica za koju su mnogi Amerikanci čuli, ali je mali broj razumije. Amišima su prvi put privukli pozornost šire javnosti sredinom 1980. godine kada je snimljen film Svjedok s Harrisonom Fordom u glavnoj ulozi. Ford glumi filadelfijskog policajca kojeg posao prisiljava da potraži utočište među Amišima i prilagodi se njihovom neobičnom načinu života.
Danas, gotovo 20 godina kasnije, većina Amerikanaca još uvijek ne razumije zašto se ta kršćanska zajednica protivi uporabi modernih pomagala u svakodnevnom životu kojih bi se mnogi Amerikanci tek vrlo teško odrekli.
Intercourse u Pennsylvaniji je malo, ali neuobičajeno živo mjesto. Glavna cesta koja se proteže s istoka na zapad bila je dugo vremena jedina cesta između dva najveća grada u Pennsylvaniji, Philadelphie i Pittsburgha. Istu cestu još uvijek koriste mnogi stanovnici ruralnog okruga Lancaster koji svaki dan odlaze u Intercourse kako bi kupili opremu za kuće i farme.
Naravno, u Intercourse ne dolaze svi automobilima. Okrug Lancaster druga je po veličini amiška zajednica na svijetu, odmah nakon one u obližnjem Ohiou. Ova kršćansko-protestantska sekta predstavlja priličnu egzotiku među brojnim i različitim vjeroispovjestima koje se prakticiraju u modernoj Americi.
U Americi, ali izvan nje
Amiši putuju na konjima ili u kočijama, odbijaju koristiti predmete s pogonom na struju. U njihovim domovima nema telefona, računala niti žarulja. Njihova odjeća je jednostavna s isključivo tamnim bojama. Njihov način života zaintrigirao je mnoge Amerikance - svake godine stotine turista posjeti okrug Lancaster. Jedna od njih je i Julie Lee:
"Nisam mnogo znala o Amišima. Kad smo pričali o njima više smo govorili o njihovom načinu života nego o tome tko su oni. Oni za mene nisu čudni već su jednostavno drugačiji. Doista su potaknuli moju znatiželju."
Amiši žele živjeti odvojeno, biti izvan glavnih društvenih tokova. Oni jesu u Americi, ali kao da nisu dio nje. Plaćaju poreze jer su na to obavezni zakonom. Međutim, ne glasuju na izborima niti šalju svoju djecu u državne ili privatne škole. Amiši ne žele državne mirovine i ne žele sudjelovati državnim programima zdravstvene zaštite za starije građane.
"Struja razdvaja obitelj"
Robert Allen je Menonit - pripadnik Amišima srodne iako nešto "modernije" vjerske zajednice. On radi u Amiškom kulturnom centru u Intercourseu. Menonitska vjera je slična amiškoj, a obje skupine su poznate i kao Anabaptisti. Jedno od njihovih glavnih vjerskih načela je da samo odrasle osobe mogu biti krštene. Robert Allen kaže da Amiši i Menoniti drže da moderno američko društvo odvraća pojedince od stvari koje su doista važne:
"Anabaptističke skupine ne smatraju tehnologiju kao nešto što je samo po sebi zlo. Međutim, ona se ponekad ne uklapa u kršćanski način života. Stari amiški red izbjegava struju. Jedan od najranijih razloga je bio taj da električno svijetlo pridonosi udaljavanju članova obitelji u nekom domu, umjesto da se u predvečerje okupljaju u jednoj prostoriji. Jednom kada dobijete struju onda dolazite u napast da imate radio, televiziju, video-rekordere i druge stvari koje mogu donijeti mnogo toga što je neželjeno u vaš dom."
99 posto u Americi, 1 posto u Kanadi
99 posto od oko 200 tisuća Amiša koliko ih ima na svijetu, živi u Sjedinjenim Državama. Preostali jedan posto živi u Kanadi. Anabaptistički pokret započeo je u Europi u 16. stoljeću, ali su desetljeća vjerskih progona dovela mnoge Amiše u Pennsylvaniju. Ta je britanska kolonija svima jamčila vjersku slobodu. Kad su stigli u Pennsylvaniju, Amiši su većinom bili farmeri, kao uostalom i glavnina stanovništva u to doba. I dok se Amerika industrijalizirala, Amiši su nastavili živjeti od svoje zemlje. Amiši vjeruju da Bog želi da oni žive takvim načinom života i stoga su mnogi, kad se Pennsylvania počela ubrzano razvijati, odlučili otići.
Broj Amiša se udvostručava svakih dvadesetak godina i stalno raste potreba za novom zemljom. Poljoprivredno zemljište u ovom području je veoma skupo tako da su brojna amiška naselja nastala na područjima na kojima oni nisu prije živjeli. 95 posto svih amiških naselja nastalo je nakon kraja drugog svjetskog rata.
U ratu - prezreni pacifisti
U 21 saveznoj državi u kojima žive, Amiši su uglavnom prihvaćeni i mnogi su "obični Amerikanci" fascinirani njihovim načinom života. Međutim, to nije uvijek bio slučaj. Naime, glavna komponenta anabaptističke vjere je pacifizam. Tijekom drugog svjetskog rata mnogi su Amiši bili od društva prezreni jer se nisu htjeli boriti. Sve do ranih osamdesetih, njihov pacifizam i "staromodni" moderni način života mnogi su Amerikanci smatrali gotovo nedopustivim.
No tijekom proteklih dvadesetak godina situacija se promijenila. U današnjem brzom načinu života kojim dominira tehnologija mnogi su Amerikanci privučeni jednostavnošću amiškog načina života. To nužno ne znači da oni žele živjeti poput njih, ali ih u svakom slučaju žele upoznati i - razumijeti.