Nakon svršetka srednje škole studenti se upisuju na koledže i sveučilišta da bi se pripremili za buduća zanimanja, a i kako bi stekli bolje razumijevanje svijeta i njegove prošlosti, te naučili cijeniti umjetnost i znanstvena postignuća.
Studenti obično steknu fakultetsku diplomu nakon četiri godine studija. Koledži u načelu ne nude daljnje obrazovanje ili istraživačke pojekte. Sveučilišta su obično mnogo veća nego koledži, te u sklopu njih osim dodiplomskog studija postoje i istraživački centri, te brojni postiplomski programi.
Moderna sveučilišta ili univerziteti razvili su se od srednjovijekovnih europskih institucija. Riječ “univerzitet” vuče korijen iz latinske riječi “universitas” koja označava grupu ljudi organiziranih oko određenog zajedničkog cilja.
Prvi europski koledži sastojali su se od skupina studenata združenih oko zajedničkog područja interesa. U Engleskoj, koledži su se formirali kao mjesto boravka studenata. Obično je svaka od tih grupa studirala isti predmet, pa je tako riječ koledž postala sinonimom za određeno polje studija.
Danas većina američkih koledža nudi program studija zvan “liberal arts” – humanističke znanosti. Kolegiji u sklopu tog programa vuku porijeklo iz antičke Grčke. Cilj takvog obrazovanja bilo je razvijanje intelekta, za razliku od stjecanja znanja koje ima praktičnu uporabu.
Riječ koledž također se koristi za dijelove sveučilišta koji se bave određenim područjem studija po uzoru na prva američka sveučilišta koja su bila na taj način ustrojena. Na primjer, Teksaško sveučilište u Austinu ima 14 različitih koledža, a to je ujedno i sveučilište s najvećim brojem studenata u zemlji, s više od 52 tisuće polaznika.
Zanima li vas neka odredjena tema u vezi sa studiranjem u SAD-u, pošaljite na e-mail na adresu: studijuamerici@glasamerike.com