O iračkoj krizi za Glas Amerike govori Wesley Clark, bivši zapovjednik snaga NATO saveza u Europi, koji je bio na čelu vojne intervencije protiv Jugoslavije, u proljeće 1999. godine.
“Rat bi uvijek trebao biti posljednja opcija. Ne treba zaboraviti da u vojnim operacijama stradaju nevini ljudi i da dolazi do materijanog razaranja. No, u slučaju Iraka sprečavanje rata ovisi o Saddamu Husseinu, odnosno njegovoj spremnosti da se odrekne oružja za masovno uništavanje” – kaže ovaj umirovljeni general američke vojske. Ako do rata dođe, biti će to složenija operacija od Zaljevskog rata iz 1991. godine.
“To će biti složenija i teža operacija. Trebat će ne samo poraziti iračku vojsku, već i promijeniti režim, te pronaći i uništiti oružje za masovno uništavanje. Morat će se postići dobri odnosi sa stanovništvom, spriječiti anarhiju nakon pada vlade i pripremiti se za druge moguće negativne posljedice, poput humanitarne krize” - objašnjava ovaj umirovljeni general američke vojske.
Clark: Američka je politika pokazala da je pravedna
Također je važno kakav će utisak taj sukob ostaviti u svjetskoj, pogotovo muslimanskoj javnosti. Mora se – kaže Wesley Clark - izbjeći netočan utisak da je rat s Irakom američki sukob sa islamom: "Zapovjedao sam američkim vojnim operacijama u kosovskoj krizi. Njih je Amerika poduzela kako bi zaštitila albansko stanovništvo, koje je pretežno muslimanske vjere. Pomogao sam i u mirovnim pregovorima za Bosnu i Hercegovinu, gdje je postignut prestanak sukoba, radi zaštite bosanskih muslimana. Mislim da je američka politika pokazala da je pravedna - Sjedinjene Države poduzimaju vojne akcije kako bi zaštitile ljude, bez obzira na njihovo porijeklo, a ne u ime vjere.”
Wesley Clark danas je, među ostalim, i vojni analitičar televizijske mreže CNN-a, a posljednjih se tjedana u tisku dosta nagađa o njegovim navodnim planovima da uđe u političku arenu – kao mogući predsjednički kandidat iz redova Demokratske stranke.
Razlike između balkanske i iračke krize
Gospodin Clark kaže da je “intervencija na Balkanu poduzeta zbog ugrožene stabilnosti cijele regije, dok mogući rat s Irakom ima drugačiji povod”:
“Radi se o drugačijoj vrsti opasnosti. U pitanju je moguća promjena ravnoteže snaga na Srednjem istoku. Tu je i mogućnost da oružje masovnog uništavanja dospije u ruke jednog bezobzirnog diktatora, koji je sklon agresiji - ako za to ima snage. Iskustvo iz prošlosti navodi nas na taj zaključak. Dakle, situacija s Irakom je drugačija od balkanske krize, u igri je mnogo više faktora”.
Je li ipak moguće izbjeći rat s Irakom?
“Teško je predviđati. Američka vlada ima nekoliko opcija. Osobno vjerujem da Saddam Hussein posjeduje oružje masovnog uništavanja. Vjerujem da su američki obaveštajni podaci o tome vrlo precizni. Deklaracija o iračkom vojnom arsenalu nije točna. Međunarodni inspektori moraju provjeriti njezinu vjerodostojnost. Očekujem da će Sjedinjene Države iznijeti svoje argumente i onda će svijet odlučiti o sljedećim koracima. Mislim da Saddam Hussein neće pristati na dobrovoljno razoružavanje, a to znači da je rat neizbježan” - smatra Wesley Clark, bivši zapovjednik snaga NATO saveza.