Američko Ministarstvo pravosuđa će Vrhovnom sudu Sjedinjenih Država podnijeti žalbu vezanu za kriterije upisa na Sveučilište Michigan, jednog od najuglednijih državnih sveučilišta u zemlji.
Upisna politika tog sveučilišta daje izvjesnu prednost pripadnicima manjinskih skupina, primjerice crncima ili mladima južnoameričkog podrijetla. Radi se o praksi tzv. afirmativne akcije, koja daje određenu pripadnicima manjina, prilikom upisa na fakultet il zaposlenja u javnom službi.
Ovaj slučaj za Glas Amerike komentira Steve Weirmel, profesor pravnog fakulteta na Svučilištu American, ovdje u Washingtonu.
Vrhovni će sud razmatrati dva slučaja. U prvom, radi o upisu na posdiplomski strudij prava, u drugom o upisu na prvu godinu fakulteta. U prvom slučaju savezni žalbeni sud je presudio da nije bilo kršenja zakona, dok je u drugom savezni okružni sud presudio da je upisna politika neustavna – jer predstavlja rasnu diskriminaciju. Zbog čega je došlo do razmimioližanje u sudskim odlukama, upitali smo našeg sugovornika?
Weirmel: Vrhovni Sud je 1978 godine presudio da je korištenje rase kao kriterija za upis na fakultet u skladu s ustavom. Međutim zabranio je korištenje rasnih kvota – odnosno definiranje točno određenog broja studenata iz manjinske skupine koji moraju biti primljeni. Od tada su američka sveučilišta često prekrajala svoje upisne kriterije, tražeći način da postignu rasnu raznolikost, a da pri tome ne prekrše odredbe ustava.
Kako je Vrhovni sud do sada odlučivao u ovakim slučajevima?
Weirmel: Sud se bavio afirmativnom akcijom u oko 12 slučajeva, u zadnjih 25 godina. Svega jedan od njih bio je vezan za visoko obrazovanje. Kada je afirmativna akcija u pitanju, sud je odlučivao u nizu slučajeva u sferi zapošljavanja i dodjeli ugovora za obavljanje poslova za vladu. Sud je tu zauzeo prilično oštar stav protiv korištenja rasnog faktora. Glavna dilema glasi: da li postoji razumno opravdanje za korištenje rasnog kriterija u cilju postizanja većeg rasnog pluralizma u visoko-obrazovnim ustanovama?
Profesor Wermiel smatra da će Vrhovni Sud u travnju – kada bude odlučivao o tom slučaju – presuditi da su upisni kriteriji Sveučilišta Michigan protu-ustavni. Međutim, ipak će se ostaviti otvorena vrata za izvjesno korištenje rase kao kriterija pri upisu na fakultet – smatra ovaj američki pravni stručnjak.