U newyorškom Prirodoslovnom muzeju nedavno je otvorena dosad najsveobuhvatnija izložba o životu i djelu Alberta Einsteina. Posjetitelji tu mogu razgledati Einsteinove rukopise i osobne predmete koji još nikada nisu prikazani u javnosti.
Izložba, jednostavno naslovljena “Einstein”, uključuje izuzetne interaktivne izloške koji bi možda zapanjili i samog autora teorije relativnosti.
Jedna velika video-instalacija iskrivljuje slike posjetitelja, ilustrirajući tako Einsteinovu tvrdnju da gravitacijska sila Sunca utječe na svjetlo koje putuje od dalekih zvijezda. Kompjutorski simulator omogućuje posjetiteljima da povećavaju i smanjuju animiranu crnu rupu – nebesko tijelo za koje se vjeruje da se razvilo od zvijezde koja se urušila.
Glavna tema izložbe je, ipak, Einsteinova teorija relativnosti. Hanoch Gutfreund, profesor teoretske fizike, koji je pomogao u postavljanju izložbe, objašnjava da izložba oživljuje legendarnu jednadžbu e=mc2:
"Einsteinova teorija relativnosti, izražena jednadžbom e=mc2, može se naći gotovo posvuda – od poštanskih maraka do reklama, no vrlo malo ljudi zapravo zna što ona znači. No, svatko tko razgleda naše panele o formuli, razumjet će je. Možda je neće moći derivirati iz polaznih načela, no znat će što znači."
Einsteinova teorija relativnosti postavila je temelj za razvoj atomske energetike. Einsteinov rad na fotoelektričnom efektu doveo je do razvoja katodne cijevi, tranzistora i – kasnije - kompjutora. Njegovo razumijevanje oblika i veličine molekula pomoglo je u rasvjetljavanju tajni DNK.
Kustos Michael Shara dodaje da je izložba posvećena Einsteinovim dostignućima, ali i njegovim nedovršenim teorijama: "Einstein je proveo posljednjih trideset godina svog života pokušavajući sastaviti jedinstvenu teoriju polja, koja bi ujedinila mikroskopski i makroskopski svijet, točnije, cijeli svemir. To mu nije pošlo za rukom, pa je posljednju fazu svojeg života smatrao velikim neuspjehom. Danas i to smatramo uspjehom, jer je usmjerio svu teoretsku fiziku prema jedinstvenoj teoriji polja. To je danas jedna od najvažnijih tema u fizici."
Einstein je 1921. nagrađen Nobelovom nagradom za fiziku. Iz nacističke Njemačke emigrirao je 1933. u Sjedinjene Države, gdje je predavao na sveučilištu Princeton. Među izlošcima na izložbi “Einstein” nalazi se i blok u kojem je, pred svoju smrt 1955., radio na svojoj jedinstvenoj teoriji polja.
Izložba, uz znanstveni, obuhvaća i Einsteinov društveni život. Posjetitelji mogu, primjerice, razgledati njegovu školsku knjižicu, njegove lule i njegov kompas. Tu je i njegovo pismo iz 1939., u kojem upozorava predsjednika Franklina Roosevelta da nacisti možda koriste uran za sastavljanje nuklearne bombe. Izloženo je još jedno zanimljivo pismo – ono iz 1954. u kojem mu izraelski veleposlanik u Washingtonu nudi dužnost predsjednika Izraela.
Profesor fizike Hanockh Gutfreund kaže da su ovi elementi od ključne važnosti za izložbu: "Njegova slava proizlazi iz njegovih znanstvenih dostignuća, no on je izražavao svoje stavove o gotovo svakom važnom kulturnom i političkom pitanju. Govorio je o ratu i miru, o vjeri, o ljudskim pravima, o nacionalizmu i ponekad je svoje stavove izražavao prilično neuvijeno. Nije volio kompromise. Ponekad je govorio naivno, no ljudi je zanimalo što ima reći."
Izložba “Einstein” uključuje i zbirku pisama, koje je veliki fizičar dobio sa svih krajeva svijeta. Jedno od njih, koje mu je uputio jedan dječak iz Bristola u Pennsyvaniji, najbolje odražava razloge njegove trajne slave. Dječak je napisao: “Dragi gospodine Einstein. Želim znati što se nalazi s one stranu neba. Mama mi je rekla da mi to Vi možete reći.”