Urednici časopisa "Science" smatraju da je ključni napredak u 2002. godini postignut otkrićem da molekule ribonukleinske kiseline odnosno RNK kontroliraju mnoge od staničnih procesa. Znanstvenici vjeruju da RNK, inače genetski rođak mnogo poznatije DNK, ima značajniju ulogu osim izvršavanja naloga za sastavljanje proteina, koji su potrebni za održavanje životnih procesa. Jedan od vodećih urednika časopisa "Science" Phillip Szuromi kaže da nova saznanja o ribonukleinskoj kiselini predstavljaju temelj za nalaženje lijeka za bolesti prouzročene genetskim greškama.
"Ovo utječe na razvoj bolesti poput raka, radi se o novootkrivenom mehanizmu kako stanice reguliraju svoje procese. Radi se o jednom od temeljnih saznanja koje zaista morate razumjeti ukoliko želite razumjeti biološke procese i ostvariti novi napredak u medicini."
Drugo najznačajnije otkriće u 2002. godini predstavlja nova tehnologija za trodimenzionalno snimanje stanica, čime se osigurava bolji uvid u to kako se u stanicama odvijaju temeljni životni procesi. Phillip Szuromi kaže da u ovoj tehnici, kao i u slučaju kompjutorizirane tomografije, odnosno CT-a, kompjutor stvara trodimenzionalni prikaz stanice koristeći niz statičnih slika koje se dobijaju uz pomoć elektronskih zraka.
"Većina tehnika kojima raspolažemo za promatranje biomolekula usredotočena je na izolirane biomolekule. Međutim, u stanici se procesi ne odvijaju na takav način. Važno je znati ne samo koje se molekule nalaze u stanici, već i u kakvoj su međusobnoj interakciji."
Grupa znanstvenika uspjela je korištenjem jedne druge tehnologije snimiti elektrone kako orbitiraju oko jezgre atoma. Korištena je posebna tehnika brzog snimanja uz pomoć ultra kratkih laserskih bljeskova - tehnika kojom se može, da tako kažemo, zaustaviti vrijeme u milijarditom dijelu milijarditog dijela sekunde. Spajanjem ovih kratkih snimaka u jednu cjelinu dobijen je film koji prikazuje elektrone u pokretu.
U astronomiji je pak, u 2002. godini, korištena tehnologija takozvane adaptivne, odnosno prilagodljive optike. Teleskopi opremljeni ovim sustavom dali su do sada najbolji dokaz postojanja crne rupe u našoj galaksiji - Mliječnom putu - te vulkana na Jupiterovom mjesecu Io. Tehnologijom prilagodljive optike uklanja se poremećaj u slici koji stvara zemljina atmosfera. Temeljni princip ovog sustava jest fleksibilno ogledalo koje mijenja svoj oblik više stotina puta u sekundi kako bi poništilo utjecaj zemljine atmosfere na sliku koju dobijamo putem teleskopa.
Tijekom 2002. godine došli smo bliže i odgovoru na pitanje kako čovjek osjeća različite podražaje, primjerice, kada se radi o okusu. Znanstvenici su otkrili protein u ustima te u stanicama kože koji nam daje informaciju da je neki začin ljut ili pak da dražeja peperminta rashlađuje usta. Ovi rezultati mogli bi pomoći u razumijevanju načina na koji živčani sustav šalje informacije u mozak. Katrina Klener, jedna od urednica u časopisu "Znanost" kaže da je vrlo značajno otkriće u 2002. godini predstavljalo i otkriće klase stanica u oku, koje "ne vide” svjetlo, ali na njega ipak reagiraju, šaljući prema mozgu signal za reguliranje biološkog sata u organizmu.
"To je odgovor na dugogodišnje pitanje zbog čega slijepci ipak reagiraju na ciklus svjetlosti i tame u razdoblju od 24 sata. To je bila velika zagonetka." Časopis "Znanost" navodi još jedno veliko otkriće u 2002. godini. U zapadnoj Africi znanstvenici su pronašli lubanju staru izmedju 6 i 7 milijuna godina, koja uz karakteristike majmuna ima i karakteristike ljudskog bića. Time se vrijeme postojanja najstarijeg poznatog čovjekovog pretka pomiče unazad za više od tri milijuna godina.