Najpopularnija aktivnost u Americi ovih predblagdanskih dana? Pogadjate mozda - kupovina! No, isti ce zakljucak mnogi donijeti i posjete li bilo koji od shopping-centara, diljem Amerike, i bilo kojeg drugog dana godine. Mjesta su to tako posjecena da slobodno mozemo reci da postoji nesto sto se zove “culture of shopping malls” – “kultura shopping-centara.” Najveci od svih u mjestu je Bloomington, u Minnesoti.....
“Zasto bas Minnesota,” velikim su slovima, s naslovnih stranica, pitali lokalni listovi 14. sijecnja 1989. godine. Tog dana, naime, a bio je hladan kao sto i jesu Minnesotini zimski dani, i snazan vjetar je jos puhao, jacine 35 milja na sat....tog dana otpocela je gradnja najveceg opskrbnog centra u Sjedinjenim Drzavama. Tko ce nam, u Minnesotu, dolaziti u kupovinu, pitali su glasno nevjernici. A oni su bili brojni. I medju lokalnim medijim i medju ziteljima. Ali oni, koji su odluku donijeli, ocito su vjerovali u onu Build it and they will come – Izgradi ga i – dolazit ce, culi smo je i u filmu Field of Dreams, Polje snova.
Najveci shopping-mall Sjedinjenih Drzava, zatvoreni opskrbno-zabavni centar zvan Mall of America ili krace MOA, bio je dovrsen 1992. Ove godine, u kolovozu, slavio je svoju desetu obljetnicu. Oni koji su se, malo prije spomenutoj, izreci nekad davno smijali, davno su se i smijati prestali. Jer od prvoga dana u njega dolaze, dolaze i dolaze...automobilima, autobusima, zrakoplovima...
Kao prvo, hladne Minnesotine zime nikome vise ne prijete u tom zatvorenom raju za kupce. Kao drugo, mega-mall u Bloomingtonu, nadomak dvaju gradova blizanaca – Minneapolisa i St. Paula, postao je i njihova #1 atrakcija. Prema podacima lokalnog lista Star Tribune, objavljenima prosle godine, u Mall of America godisnje se slijeva vise od 45 milijuna posjetitelja, vise nego u Disney World, Grand Canyon i Graceland zajedno! Od otvaranja, Mall of America posjetilo je vise 350 milijuna. Najveca je to turisticka atrakcija cijele drzave. Ocito i jedno od najpopularnijih turistickih odredista Amerike. Jos malo statistike?
U njemu je uposleno 12.000 ljudi. U njegovim trgovinama, tijekom 1997. godine, prodano je bilo robe u vrijednosti od 725 milijuna dolara. Citave legije turista i kupaca – tjedno ih dodje izmedju 600.000 i 900.000, lokalnom su gospodarstvu donijele jos ljepsu zaradu od milijarde i pol dolara – jer osim u trgovinama, trosi se i na hotele, hranu, prijevoz, benzin. Robnih kuca Mall of America ima cetiri, po jednu na svakom uglu. Cetiri su to prisutne u cijeloj Americi - Macy’s, Nordstrom, Sears i Bloomingdale’s. Specijaliziranih trgovina, na tri kata tog mamutskog centra, vise je od 520, sa preko 6 kilometara izloga. Kad biste u svakoj od trgovina proveli samo 10 minuta, bilo bi vam za sve potrebno vise od 86 sati!
Cetvrti kat posvecen je iskljucivo zabavi i hrani. Sedam night-klubova, preko 50 restorana, brze i spore hrane, cetrnaest kino-dvorana...Ima Mall of America i vlastiti postanski broj, stoga i vlastitu postu, policijsku postaju, takodjer, i vlastitu crkvicu za vjencanja. Vjencano je u njoj, od otvaranja centra, preko 2.500 parova! Ima MOA i najveci, naravno, u zemlji luna-park, s toboganom i vodenim toboganom i velikim kolom. I 30.000 razlicitih biljaka. Ima i teren za mini-golf. I mamutski akvarij. Ima on, uz zabavne, i obrazovnih sadrzaja – ogranak National koledza i znanstveni laboratorij na raspolaganju srednjoskolcima.
U cijelom svijetu poznat kao najveci opskrbno-zabavni kompleks Sjedinjenih Drzava, Mall of America grad je unutar grada. Tocnije – grad unutar ivicnog dijela grada jer na juznom je rubu Minneapolisa. Naime, prije tocno 20 godina, dvije profesionalne sportske ekipe Minnesote – Twins i Vikings, bejzbolska i nogometna, premjestile su se s dotadasnjeg stadiona Met, u Bloomingtonu, na Hubert Humphrey Metrodome, u sredistu Minneapolisa. Bio je to smrtni udarac za Bloomington, mjesto na raskrizju nekoliko velikih prometnica, nadomak gradova-blizanaca, nadomak njihovog aerodroma. Na sjajnoj lokaciji, dakle, ostalo je 78 jutara praznog zemljista...
Nakon nekoliko godina rasprava, bilo je odluceno – nece na tom mjestu biti ni uredski ni stambeni kompleksi ni veliki konferencijski centri nego – trgovacko-zabavni. Lokacija, lokacija, lokacija, jos je jedna poslovna mudrost na temelju koje je izgradjen Mall of America. Sa 4 milijuna dvjesto tisuca cetvornih stopa prostora – cak sedam stadiona velicine onog njujorskih Yankeeja, stalo bi u njega. Svatko tko u njega dodje kupovati pod popularnim kredom “shop till you drop,” mora i biti spreman na to da ce u njemu s nogu spasti, u kupovini. Premda za “navigavanje” njegovim prostorima postoje i elektricna kolica - utjeha slabijima i nemocnijima.
Kad je bio otvoren, u kolovozu 1992, Mall of America zauvijek je promijenio lica gradova-blizanaca. Cijeli je projekt kostao – 680 milijuna dolara. Ako se sjecate, u njegovim trgovinama, tijekom 1997. godine, prodano je bilo robe u vrijednosti od 725 milijuna dolara. Ove godine, kako rekoh, Mall of America slavio je 10 godina postojanja. Prije tocno 50 godina, objavljeni su bili planovi za izgradnju Southdalea, prvog americkog zatvorenog opskrbnog centra. “Prabaka” svih “mallova” samo je 15-ak minuta udaljena od Mall of America, u mjestu Edina. Onaj prvi i ovaj najveci, dva su, dakle - “povijesna.” Onima koji su diljem Amerike, u medjuvremenu, nikli, ni broja se ne zna. Profesor povijesti Jim Farrell, sa St. Olaf koledza, kaze da su shopping-malls kulturni fenomen naseg vremena i o tome knjigu pise koja ce, u izdanju Smithsonian Institution Press, biti izdana 2003. “Sjedinjene Drzave,” kaze on, “sada imaju vise takvih, opskrbno-zabavnih, centara nego sto imaju srednjih skola.” Uposljavaju deset i pol milijuna radnika. Stodevedeset i sest milijuna Amerikanaca koristi se njihovim uslugama svakog mjeseca. Oni i saveznu vladu podrzavaju, porezima na promet u maloprodaji, u iznosu vecem od 46 milijardi dolara. Prof. Farrell takodjer kaze da shopping-centri ne znace samo shopping, kupovinu. “Oni odrazavaju i utjecu na osobna zapazanja, drustvene norme, religiozna vjerovanja, etnicke vrijednosti, kulturnu geografiju, domacu arhitekturu, stranu politiku i drustvenu psihologiju zemlje. Proizvodi na tim mjestima takodjer su slozeni, materijalnog oblika i simbolicke vrijednosti. Kupovina, kaze on, nije jednostavna zadaca.” Enormna popularnost i njegova nevjerojatna velicina (od njega je, u cijelom svijetu, veci jedino onaj u Edmontonu, u kanadskoj pokrajini Alberta) ucinili su od Mall of America definitivno jednu vrstu kulturnog simbola.